Afganistan i Pakistan ponovo ratuju, razmjenjujući smrtonosnu artiljerijsku i minobacačku vatru duž svoje surove granične linije, dok je ministar odbrane u Islamabadu poručio da je strpljenje njegove zemlje „iscrpljeno“ i proglasio „otvoreni rat“ protiv susjeda kojim upravljaju talibani, piše CNN.
Riječ je o najnovijoj eskalaciji u dugotrajnom, povremenom sukobu u kojem se dobro finansirana, moćna i nuklearno naoružana pakistanska vojska suočava s prekaljenim borcima afganistanskih talibana, koji iza sebe imaju decenije ratnog iskustva – uključujući pobjedu nad američkim i NATO snagama 2021. godine nakon dugogodišnje pobune.
Evo šta znamo o najnovijem nasilju, koje prijeti dodatnom destabilizacijom regiona.
Kako je sve počelo?
Kasno u četvrtak navečer talibanske snage pokrenule su napade na pakistanske položaje duž dijelova porozne i sporne granice duge oko 2.600 kilometara, koja prolazi kroz planine i pustinje.
Kabul je saopćio da su ti napadi odgovor na pakistansko bombardiranje, za koje tvrdi da je tokom vikenda pogodilo militantne kampove u Afganistanu i usmrtilo najmanje 18 ljudi.
Kao odgovor, Pakistan je rano u petak pokrenuo operaciju Ghazab Lil Haqq – ili „Operaciju pravedni gnjev“.
Pakistanski zračni udari pogodili su Kabul, jugoistočnu provinciju Paktia i Kandahar, koji se smatra duhovnim rodnim mjestom talibana i gdje se, prema navodima, nalazi njihov tajnoviti vođa Hibatullah Akhundzada.
Pakistan je saopćio da su napadi bili usmjereni na afganistanske odbrambene objekte, što predstavlja značajnu eskalaciju u strategiji odmazde. Glasnogovornik pakistanske vojske tvrdio je kasnije u petak da su oružane snage uništile 73 talibanska položaja duž granice i zauzele više od deset drugih.
Jedna stanovnica Kabula opisala je trenutak kada je njenu porodicu probudila snažna eksplozija u petak.
„Bila sam prestravljena“, rekla je žena, čiji identitet CNN ne objavljuje iz sigurnosnih razloga.
„Zatim smo čuli pucnjavu. Kada smo pogledali kroz prozor stana, vidjeli smo plamenove nalik mecima kako se dižu u nebo“, kazala je, dodajući da nije mogla spavati i da je u 5 sati ujutro još bila budna, strahujući od onoga što slijedi.
„Od prve eksplozije, svjetla u većini kuća i stanova oko nas su upaljena“, rekla je. „Sigurna sam da svaki stanovnik Kabula sjedi u strahu da bi mogao biti pogođen bombom.“
Muhammad Ullah, stanovnik okruga Bajaur na sjeverozapadu Pakistana, rekao je da je u četvrtak navečer čuo „niz eksplozija“, koje su trajale do jutra.
Dvije strane iznose različite podatke o žrtvama. Pakistan tvrdi da je u petak poslijepodne njegova vojska ubila 274 afganistanska talibanska borca i ranila 400. Afganistan je saopćio da je osam njegovih vojnika poginulo u petak. CNN nije u mogućnosti potvrditi izvještaje iz udaljenog područja gdje se vode borbe.
U pakistanskom okrugu Bajaur minobacačka granata koju su ispalili afganistanski talibani pala je na kuću, ranivši pet osoba, uključujući dvoje djece i jednu ženu, prema riječima policijskog službenika Fazala Akbara.
Pakistanski ministar informisanja izjavio je da su militanti pakistanskih talibana pokušali pokrenuti napade dronovima na sjeverozapadu iz unutrašnjosti zemlje, ali su ih pakistanski sistemi protiv dronova osujetili.
„Ovi incidenti ponovo su razotkrili direktne veze između režima afganistanskih talibana i terorizma u Pakistanu“, rekao je ministar informisanja Attaullah Tarar.
Zar nismo već bili ovdje?
Jesmo. Uprkos bliskim ekonomskim i kulturnim vezama, dvije zemlje imaju složenu historiju.
Prošlog oktobra vodile su najsmrtonosniji sukob posljednjih godina, a od tada je na snazi krhko primirje.
Nakon što su talibani 2001. zbačeni s vlasti od NATO snaga zbog pružanja utočišta počiniocima napada 11. septembra, Pakistan je postao jedan od njihovih glavnih pokrovitelja.
Talibanski borci našli su utočište preko granice u Pakistanu i podršku za pobunu protiv vlade u Kabulu koju je podržavao SAD, u ratu koji je postao najduži u američkoj historiji.
No, od talibanske pobjede i povratka na vlast nakon haotičnog povlačenja SAD-a 2021. godine, Pakistan se suočava s porastom islamističkog nasilja.
Islamabad za veliki dio tog nasilja krivi pakistanske talibane i optužuje Kabul da im pruža utočište.
Prema podacima koje je pakistanska vojska podijelila s CNN-om, više od 1.200 ljudi, uključujući vojnike i civile, ubijeno je u militantnim napadima širom zemlje 2025. godine – dvostruko više nego 2021.
Ministar odbrane Pakistana Khawaja Asif rekao je da mnoge istaknute figure afganistanskih talibana i dalje imaju imovinu i porodice u Pakistanu. Na pitanje da li je trenutni talas nasilja oblik „povratnog udara“, odgovorio je: „Da, mislim da jeste.“
Asif je u petak rano na društvenim mrežama optužio Afganistan da okuplja „sve teroriste svijeta“ i „izvozi terorizam“, dok vlastitom narodu uskraćuje ljudska prava.
„Naše strpljenje je iscrpljeno“, napisao je. „Sada je otvoreni rat između nas i vas.“
Kakav je odnos snaga?
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz publikacije „Military Balance 2025“, razlika između pakistanske i afganistanske vojske je ogromna.
Vojska ostaje najmoćnija institucija u Pakistanu, učvrstivši dominaciju kroz historiju putem pučeva i ustavnih izmjena.
Kao nuklearna sila, Pakistan raspolaže sofisticiranim odbrambenim aparatom koji obuhvata kopnenu vojsku, mornaricu, zračne snage i marince. Prema IISS-u, ima oko 660.000 aktivnih vojnika, uz gotovo 300.000 pripadnika paravojnih i vojno-policijskih jedinica.
Njihovu konvencionalnu snagu pojačava moderni arsenal, uključujući američke borbene avione F-16, francuske Mirage i JF-17, proizvedene u saradnji s Kinom.
Nasuprot tome, Afganistan ima jedinstvenu silu – talibane.
Procjenjuje se da imaju manje od 200.000 pripadnika, bez funkcionalnih zračnih snaga, oslanjajući se na nekoliko zastarjelih sovjetskih helikoptera i transportnih aviona, kao i dronove.
Iako nemaju teško naoružanje poput susjeda, gerilska taktika ostaje njihovo prepoznatljivo obilježje, oblikovano ideološkom čvrstinom i decenijama asimetričnog ratovanja.
Koliko loše može postati?
Ranije eskalacije smirivale su se nakon nekoliko dana borbi, uz posredovanje stranih vlada poput Saudijske Arabije i Turske.
Analitičari strahuju da bi daljnja eskalacija mogla dodatno destabilizirati situaciju.
Abdul Basit iz Škole za međunarodne studije S. Rajaratnam rekao je da su „pred nama opasna vremena“.
„Svaka odmazda Afganistanaca bit će usmjerena na pakistanske urbane centre… To je recept za haos, a haos je ono što terorističke mreže žele.“
Samina Ahmed iz Međunarodne krizne grupe pozvala je na hitan nastavak pregovora uz posredovanje Turske, Katara i Saudijske Arabije.
„Islamabad i Kabul trebali bi hitno obnoviti pregovore“, rekla je.