Prvo okupljanje Odbora za mir koji je osnovao američki predsjednik Donald Trump proteklo je u njegovoj dominaciji, dok su mnoge veće zemlje odlučile ostati po strani u ovom novom pokušaju izgradnje međunarodnog mira. Na sastanku koji je održan u četvrtak, nekoliko manjih zemalja ponudilo je financijske obveze, dok su glavna pitanja o načinu djelovanja i njegovim stvarnim ciljevima ostala nedorečena.
Financijske obveze i vojna pomoć: Prvi koraci Odbora za mir u Gazi
Odbor je na svom prvom sastanku prikupio više od 6,5 milijardi dolara u obećanjima, uz Trumpove pohvale na račun prisutnih svjetskih lidera. Trump je najavio 10 milijardi dolara pomoći Sjedinjenih Američkih Država, ističući da će Odbor raditi u suradnji s Ujedinjenim narodima, ali istovremeno naglasio da će nadgledati njihov rad. Takve izjave dovode u pitanje već postojeći mandat UN-a, a predsjednik Trump jasno stavlja do znanja da želi osobno voditi ovaj multilateralni projekt.
Trumpova ambicija: Odbor za mir bez velikih saveznika
Ovaj korak dolazi usprkos početnom skepticizmu od strane Europljana, Palestinaca i UN-a, a Trump je primio podršku samo od manjih država koje imaju specifične interese, kao što su Bahrein, UAE, Saudijska Arabija, te Svjetska banka, koja će upravljati donacijama. Ujedno, nekoliko zemalja ponudilo je slanje trupa u Gazu u sklopu nove stabilizacijske misije, a brojni izraelski biznismeni izložili su svoje planove za obnovu, uključujući luksuzni odmarališta i infrastrukturne projekte.
Palestinci izostali iz Odbora: Hoće li Trumpova vizija donijeti stabilnost?
Međutim, pozivi na veću uključivost Palestinaca u razgovore ostali su bez odgovora. Ali Shaath, palestinski govornik u Odboru, naglasio je da se mora prioritetno raditi na sigurnosti i osnovnim uslugama u Gazi, dok Hani Almadhoun, Palestinac koji vodi organizaciju za pomoć u hrani, cijeli projekt smatra farsom. "Ovo je kao vjenčanje bez mlade", izjavio je.
Iz Evropske unije, Norveška, Francuska i mnoge druge zemlje jasno su stavile do znanja da se neće pridružiti Odboru, dok su Mađarska i Bugarska bile među rijetkim zemljama EU koje su postale članice. Politički analitičari upozoravaju da bi Trumpov Odbor mogao postaviti konkurenciju postojećim multilateralnim organizacijama poput UN-a, što dodatno komplicira međunarodnu političku dinamiku.