Globalna pandemija koronavirusa dovela je do niza stresova među stanovništvom, a kao posljedica toga bilježi se i porast nasilja u obitelji, kazala je u razgovoru za Fenu doc. dr. sc. Tea Vučina, predsjednice Podružnice psihologa Hercegovina.
Prema njenim riječima, radi se o globalnom problemu na koji upozoravaju Ujedinjeni narodi i UNICEF, a podaci MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije i "sigurnih kuća" koje djeluju na području BiH govore da niti nas nije zaobišao taj fenomen.
„Pandemija je dovela do niza stresova što pogoduje da ovisnici prodube svoju ovisnost, a često to uključuje i da budu nasilniji prema okolini, najčešće prema članovima svoje obitelji. Ograničenje vanjskih aktivnosti dovelo je da se više vremena provodi u kući s bližnjima, a u slučaju disfunkcionalnih obitelji to, nažalost, rađa više prilika za ispoljavanje frustracija koje poprimaju oblik verbalnog nasilja, a ponekad i fizičkog nasilja“, kazala je Vučina.
Kako se epidemiološka slika na terenu mijenjala od početka pandemije do danas tako se mijenjao i odnos ljudi prema tom problemu.
„Na početku je većina ljudi bila u određenoj mjeri zastrašena i uznemirena te se pridržavala propisanih mjera iz razloga što je pandemija došla iznenada, malo se znalo o koronavirusu, a posebno zabrinjavajuće se činilo to da se jako brzo prenosi“, kazala je psihologinja.
Međutim, s poboljšanjem situacije tijekom ljeta došlo je do opuštanja među stanovništvom.
„Dio ljudi nije shvatio da je bolja situacija ljeti bila i rezultat ranije provedenih ekstremnih mjera poput "lockdowna". U tom trenutku nastupilo je podcjenjivanje situacije i samog utjecaja koronavirusa na ljude i svakodnevni život. Dio ljudi, nažalost, negira pandemiju od početka i ne pridržava se propisanih mjera što je posljedica svojevrsne indoktrinacije. Međutim, kod nekih je dominantno korištenje negiranja i izbjegavanja kao načina suočavanja sa stresom što je odraz nepostojanja kapaciteta da se na primjereniji način nose sa situacijom. Oni odgovorniji su s pogoršanjem zdravstvene situacije prihvatili ponovno uvođenje strožih mjera zaštite i pridržavaju ih se“, istaknula je Vučina.
Ona je istaknula kako su ljudi na početku pandemije psihološku pomoć najviše tražili putem kriznih telefonskih linija te značajno manje uživo.
„U zadnje vrijeme ljudi su se ponovo počeli u većoj mjeri obraćati psiholozima kao što su i radili prije početka pandemije. Psihoterapija se provodi uživo, ali i online, putem određenih platformi. Posljednjih godina općenito je manja stigma kada je u pitanju traženje psihološke pomoći“, kazala je.
Vučina je istaknula kako je iznimno važno što su ljudi sve svjesni prednosti psihoterapije, posebice u vrijeme krize.
„Za razliku od ranije kad su se uglavnom obraćali psihijatrima i uzdali samo u pomoć lijekova, danas se ljudi sve više obraćaju psiholozima i psihoterapeutima. Sve je bolja informiranost o koristima psihoterapije, ali i o dostupnosti sve većeg broja psihologa i psihoterapeuta na području Hercegovine i čitave BiH. Ovo je posebno važno u vremenu krize te kad su ljudi izloženi pojačanom stresu, a neki i traumama“, istaknula je predsjednica Podružnice psihologa Hercegovina.
Naglasila je kako se ljudi ne javljaju isključivo zbog koronavirusa već se javljaju zbog problema i poteškoća zbog kojih su se i inače javljali:
Pandemija je izazvala dodatni stres u njihovom životu u kojem već postoje neki drugi stresovi koji potječu od bračnih problema, obrazovnih problema, problema u odnosu s vršnjacima i prijateljima, poslovnih problema, zdravstvenih problema poput kroničnih bolesti i slično.
Kraj pandemije i rješenje za nju još se ne nazire, a Vučina ističe kako covid-19 u potpunosti mijenja načina života, dovodi do ugrožavanja egzistencije značajnog broja ljudi i utječe na njihovo mentalno zdravlje.
„Radnici u zdravstvenom sustavu u značajnoj su opasnosti od "sagorijevanja" te sekundarne traumatizacije. Uzimajući sve navedeno u obzir, u sljedećem razdoblju može se očekivati da će se centri za mentalno zdravlje suočiti s još većim priljevom pacijenata i da će biti prebukirani kao i covid odjeli“, kazala je na kraju razgovora doc. dr. sc. Tea Vučina, predsjednice Podružnice psihologa Hercegovina.
