Antarktik je počeo brinuti naučnu zajednicu. "Padajući" rekordi na Antarktiku moraju se ozbiljnije shvatiti zbog njihovih "kaskadnih" globalnih utjecaja, upozorila je grupa naučnika od kojih je Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije zatražilo da istraže promjene "bez presedana". Nakon što se činilo da se ogromne sante leda veličine do četvrtine Walesa lome sa "sve većom učestalošću", Ministarstvo vanjskih poslova naručilo je pregled, koji je potvrdio da se ekstremni događaji ondje događaju češće i da su intenzivniji, piše Sky.
Jane Rumble, voditeljica polarnih regija u Uredu za vanjske poslove, Commonwealth & Development UK, rekla je: "Ono što se dogodi na Antarktiku ne ostaje na Antarktiku.
"To ima globalne posljedice i stoga je važno podići svijest o tome kroz šta Antarktik prolazi."
Profesor Martin Siegert, glaciolog na Univerzitetu Exeter, rekao je da su izuzetno zabrinuti zbog "sve većeg intenziteta i učestalosti ekstremnih događaja i kaskadnih utjecaja koje oni imaju u drugim područjima".
Rekao je da bismo trebali biti "duboko zabrinuti za okoliš Antarktika u godinama koje dolaze pod kontinuiranim izgaranjem fosilnih goriva".
Željeli su "isprovocirati naučnu zajednicu… da počne shvatati ekstremne događaje na Antarktiku mnogo ozbiljnije nego što su bili", dodao je profesor Siegert.
"Mislim da postoji stvarna opasnost, u godinama koje dolaze da se Antarktika počne ponašati na način koji više liči na Arktik… da prestane djelovati kao rashladno sredstvo za planetu, i počne djelovati kao radijator."
Naučnike posebno brinu tri krajnosti.
Najekstremniji toplinski val ikada zabilježen na globalnom nivou pogodio je istočni Antarktik u martu 2022., poslavši temperaturu na površini za 38,5°C višu nego što bi trebale biti.
Umjesto očekivanih otprilike -50C, dosegnuli su -10C.
Da se to dogodilo ljeti, počelo bi topiti površinu ledenih ploča, što naučnici kažu da nikada prije nisu vidjeli.
Toplinski val bio je "apsolutno ogroman", rekao je profesor Siegert. Temperatura je bila ne samo daleko iznad prosjeka, nego i daleko viša čak i od dosadašnjih rekorda.
Rekordi u pokrivenosti mora ledom se "ruše" od otprilike 2016. godine.
Novi rekordno nizak nivo postavljen je tri puta u samo sedam godina.
"Čak i godine koje nisu bile rekordne bile su neobične na temelju onoga što smo naučili očekivati na temelju prethodnih decenija", rekla je dr. Caroline Holmes, naučnica za polarnu klimu pri British Antarctic Survey.
Kako se morski led, koji pluta na površini okeana, topi, prestaje odbijati toplinu i svjetlost od sunca i otkriva više tamne morske površine koja upija toplinu.
Grafikon ispod pokazuje "koliko je neobičan" ledeni pokrivač bio 2023. godine.
Pokrivač morskog leda početkom 2023. godine, u antarktičkom ljetu, bio je "već rekordno nizak, ali onda je pao stvarno daleko od svega što smo ranije očekivali".
"Vidimo doista novi svijet u antarktičkom morskom ledu", dodao je dr. Holmes.
Ekstremi nisu izolirani, već utječu i na ekstreme u oceanu i atmosferi, rekla je.
Naučnici su također upozorili na "dramatično" urušavanje ledenih polica Larsen A i B na Antarktičkom poluotoku i ledene ploče Conger na istočnoj Antarktici, što može povisiti temperaturu atmosfere i leda.
Ledene police su dio ledenjaka ili ledenog pokrivača koji je isplivao u more gdje pluta na površini.
"Vidjeli smo dramatične promjene u opsegu ledenih polica oko Antarktike tokom godina", rekla je dr. Anna Hogg, vanredna profesorica na Školi za Zemlju i okoliš na Univerzitetu Leeds.
Otapanje "utječe na stanovništvo koje živi oko obala širom svijeta" putem erozije obalnih poplava i olujnih udara, rekla je.
Dr. Hogg je također upozorio na "neviđeno" topljenje površine leda koji se nalazi na kopnu, koji može ili oteći u okean, zagrijati snježni pokrivač ili procuriti dolje i podmazati donju stranu leda, omogućujući mu da brže teče u okean, koji ga može otopiti odozdo.
Topljenje ledenih ploča na Grenlandu i Antarktiku podiglo je globalki nivo mora za 1,8 cm od 1990-ih i odgovara najgorem scenariju klimatskog zatopljenja.
Ako se ove stope nastave, očekuje se da će ledene ploče podići nivo mora za dodatnih 17 cm i izložiti dodatnih 16 miliona ljudi godišnjim obalnim poplavama do kraja stoljeća.
Zbog surovog okoliša i udaljenog položaja Antarktika, manje je dostupnih podataka koji bi nedvosmisleno povezali događaje poput ovih s klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek.
Ali profesor Siegert je rekao: "Mislim da je razumno pretpostaviti da je s antarktičkim vrućinama koje smo vidjeli, nešto što se očekivalo s globalnim zagrijavanjem zbog izgaranja fosilnih goriva i to se dogodilo."
