Nuklearka Černobil, koja je od 24. februara pod kontrolom ruskih snaga, u fokusu je svjetskih medija zbog povišenog nivoa radioaktivnosti. No, to je vjerovatno posljedica ruskih vojnih vozila koja dižu radioaktivnu prašinu.
"Na lokaciji se nalaze četiri reaktora koja su trajno obustavljena, od kojih je jedinica 4 zaštićena sarkofagom. Na lokaciji je vjerovatno i istrošeno gorivo u suhim spremnicima. Spremnici bi trebali biti otporni na djelovanje uobičajenog lakšeg oružja i pasivno se hlade. Koliko se može vidjeti, nije bilo artiljerijskog ili raketnog djelovanja na lokaciji i sarkofag nad reaktorom 4 nije oštećen", komentirao je za Jutarnji list vodeći hrvatski nuklearni stručnjak dr. Davor Grgić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu.
"Rekli su da se zračenje vraća u normalu, a inicijalni porast je vjerovatno bio vezan za podignutu radioaktivnu prašinu ako se tamo nalaze tenkovi. Lokacija ima posadu koje se brine o održavanju i bitna je dugoročno za radiološku sigurnost. Vjerovatno je zarobljena posada koja se zatekla na lokaciji, a potrebno bi bilo osigurati uobičajene smjene ljudi. To traži i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), ali nije jasno kako to osigurati u uvjetima ratnih djelovanja", dodao je Grgić.
No, nuklearni analitičari na Zapadu trenutno su zabrinutiji zbog četiri aktivne ukrajinske nuklearke, među kojima je i Zaporižja na jugoistoku Ukrajine, druga po veličini u Evropi.
"Ukrajina ima 15 reaktora ukupne instalirane snage oko 13.000 MWe. Pokrivaju oko 54 posto potrebe Ukrajine za energijom i raspoređeni su na četiri lokacije. Nije ih se direktno spominjalo, osim lokacije Zaporižja koja ima šest reaktora po 1000 MWe. Dosad tamo vjerovatno nije bilo direktnih borbi, ali bi se elektrana mogla naći u okruženju. Iduća elektrana koja je blizu južnog dijela fronta je Južna Ukrajina s tri VVER-1000 reaktora", pojasnio je Grgić.
Zasad su izvan područja ratnih djelovanja nuklearke Hmeljnickij i Rivne.
"Elektrana Hmeljnickij u zapadnoj Ukrajini ima dva VVER-1000 reaktora. Sjeverozapadno je NPP Rivne s po dva reaktora VVER-440 i VVER-1000. Nuklearna postrojenja, posebno elektrane, trebala bi biti zaštićena od ratnih djelovanja i njihovim oštećenjem svi bi bili na gubitku. VVER-1000 reaktori imaju dvostruki betonski kontejnment koji nije moguće slučajno oštetiti. Potreban je višestruki direktni pogodak odgovarajućeg oružja većeg kalibra. Veći je problem rasklopno postrojenje i mogućnost da elektrana na duže vrijeme ostane bez struje i hlađenja jer je dugoročni mogući rezultat situacija slična onoj u Fukushimi. Procedura bi vjerovatno bila da elektrana ide u obustavu ako se približe ratna djelovanja. Čak je i tada potrebno osigurati dugoročnu prisutnost kvalificirane posade i neoštećenu infrastrukturu", naglasio je Grgić.
Napomenuo je kako je zasad, prema izvještajima koje IAEA-i šalje ukrajinski regulator, situacija pod nadzorom.
"No, razloga za zabrinutost očito ima jer je zatražen sastanak Vijeća guvernera IAEA-e za srijedu. Novi je problem to što su, čini se, ruskim djelovanjem oštećena skladišta neobrađenog nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) na području Kijeva i Harkova. U toku je radiološki nadzor i vjerovatno nije oslobođena značajnija količina radioaktivnosti, ali je naglašen rizik od intenziviranja djelovanja dalekometnih 'preciznih' oružja", zaključio je Grgić.
