Studije sve češće pokazuju da se ljudski mozak smanjuje još od prahistorijskih vremena, što je pokrenulo veliku naučnu debatu o odnosu veličine mozga i inteligencije.
Na prvi pogled, to djeluje kontradiktorno, jer brojna istraživanja u isto vrijeme pokazuju da je prosječni kvocijent inteligencije (IQ) u porastu tokom posljednjih stotinu godina.
Naučnici upozoravaju da veći mozak ne znači nužno i višu inteligenciju. Kao primjer se često navodi Albert Einstein, čiji je mozak bio manji od prosjeka, iako je smatran jednim od najbriljantnijih umova u istoriji.
„Einsteinov mozak bio je prilično mali, a on je ipak bio Einstein“, objašnjava profesor antropologije Jeremy DeSilva sa Dartmouth Collegea.
Da li se mozak zaista smanjuje?
Nisu svi naučnici saglasni da do toga dolazi, ali neka istraživanja pokazuju trend smanjenja.
Istraživač Maciej Henneberg tvrdi da se ljudski mozak tokom holocena smanjio za oko 10%, odnosno u prosjeku oko 150 mililitara.
Holocen je geološka epoha koja traje posljednjih 11.700 godina.
Tim Jeremyja DeSilve, analizirajući više od 5.000 lobanja širom svijeta, također je uočio globalni trend smanjenja mozga kod modernih ljudi.
Međutim, postoje i suprotna mišljenja. Naučnik Brian Villmoare smatra da nema dovoljno dokaza da se mozak značajno mijenjao u posljednjih 300.000 godina.
Zašto bi se mozak smanjivao?
Jedna od vodećih teorija povezana je s razvojem poljoprivrede.
Kako su ljudi prešli na proizvodnju hrane, počeli su živjeti u većim i složenijim zajednicama, gdje sirova fizička snaga više nije bila presudna, a energijska efikasnost organizma postala važnija.
Zanimljivo je da se u istom periodu smanjila i prosječna tjelesna građa ljudi.
Klimatske i društvene teorije
Druga teorija povezuje ovaj trend sa klimatskim promjenama, tijela u toplijim uslovima teže ka manjoj i „lakšoj“ strukturi radi bolje regulacije toplote.
Treće objašnjenje govori o razvoju društva: kako su zajednice postajale kompleksnije, ljudi su počeli dijeliti znanje.
To znači da svaki pojedinac više nije morao „znati sve“, jer je inteligencija postala kolektivna.
Koliko mozak „košta“?
Ljudski mozak troši oko 20% ukupne energije tijela čak i u mirovanju.
U uslovima oskudice hrane, manji mozak mogao je biti evolutivna prednost jer je trošio manje energije.
Inteligencija danas
Istraživači naglašavaju da to ne znači da su ljudi postali pametniji ili gluplji, nego da se promijenio način funkcionisanja inteligencije.
„Umjesto da se oslanjamo samo na individualni mozak, postali smo zavisni od tehnologije i kolektivnog znanja“, navode naučnici.
Danas se ljudska inteligencija sve više oslanja na mreže, tehnologiju i društvene sisteme.
Da li je to evolucijski napredak ili promjena oblika inteligencije zavisi od toga kako je definišemo i koliko će sistemi na koje se oslanjamo ostati stabilni u budućnosti.