Dok rastuće temperature širom planete uzrokuju porast nivoa mora, prijeteći milionima ljudi poplavama i ubrzanom erozijom obala, na Grenlandu se dešava – suprotno. Naučnici upozoravaju da se oko ovog autonomnog otoka u narednim decenijama očekuje pad nivoa mora, uprkos rekordnom topljenju leda uzrokovanom emisijama stakleničkih plinova, piše Euronews.
Istraživači s opservatorija Lamont-Doherty, koji djeluje u okviru Klimatske škole Univerziteta Columbia, u studiji objavljenoj u časopisu Science Communications navode da bi, u scenariju niskih emisija, nivo mora oko Grenlanda do 2100. godine mogao pasti za oko 0,9 metara. U scenariju visokih emisija, taj pad mogao bi doseći i do 2,5 metra.
Zašto more oko Grenlanda opada?
Iako djeluje paradoksalno da područje gotovo u potpunosti prekriveno ledom bilježi pad nivoa mora u svijetu koji se zagrijava, upravo je topljenje leda ključni razlog tog fenomena. Kako se masivna ledena ploča Grenlanda smanjuje, kopno ispod nje se postepeno uzdiže, oslobođeno ogromnog tereta.
Koautorica studije Jacqueline Austermann taj proces poredi s madracem od memorijske pjene koji se vraća u prvobitni oblik nakon što osoba ustane s njega.
Naučnici objašnjavaju da ovaj efekat nastaje i zbog savremenog i historijskog topljenja leda. Uz to, kako ledena masa nestaje, slabi i njena gravitacijska sila.
„Kada je ledena ploča ogromna, ona svojom masom privlači morsku površinu prema sebi“, objašnjava glavna autorica studije Lauren Lewright. „Kako gubi masu, ta gravitacijska privlačnost slabi, što dovodi do pada nivoa mora u njenoj blizini.“
Ova dva procesa, poznata kao glacijalno izostatičko prilagođavanje, mogli bi činiti i do 30 posto ukupnog budućeg pada nivoa mora oko Grenlanda.
Obalne zajednice pred novim izazovima
Porast nivoa mora godinama se povezuje s rizikom od poplava i erozije obala, a procjenjuje se da je za svaki centimetar porasta ugroženo oko šest miliona ljudi širom svijeta. Međutim, i pad nivoa mora nosi ozbiljne posljedice.
Obalne zajednice na Grenlandu svoju infrastrukturu gradile su u skladu s postojećim nivoom mora, što znači da bi zbog njegovog značajnog opadanja pojedine luke, pomorski putevi i ribarske zone mogle ostati „na suhom“.
„Najveći udar osjetit će lokalne zajednice. Posljedice će se odraziti na pomorski saobraćaj, ribarstvo i infrastrukturu“, upozorava Austermann.
Istovremeno, pad nivoa mora mogao bi olakšati istraživanje i eksploataciju ruda na Grenlandu, što je već sada u fokusu interesa velikih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.
Naučnici navode i da postoji mogućnost da bi niži nivo mora mogao pomoći stabilizaciji pojedinih ledenjaka koji se ulijevaju u ocean, ali naglašavaju da još nije jasno da li će taj efekat biti dovoljan da značajnije uspori njihovo propadanje.