Sve učestaliji i intenzivniji šumski požari u sibirskoj i kanadskoj tajgi mogli bi usporiti globalno zagrijavanje i usporiti topljenje arktičkog leda u narednih 35 godina – iznenađujući je zaključak nove studije Univerziteta Washington, objavljene u prestižnom časopisu PNAS.
Korištenjem naprednog modeliranja klimatskih procesa i analizom stvarnih trendova porasta požara, istraživači su izračunali da bi dim iz ovih požara mogao sniziti globalnu temperaturu za 12 %, a temperaturu Arktika za čak 38 %.
Ključnu ulogu igraju aerosoli iz dima, koji povećavaju refleksiju Sunčevih zraka i čine oblake svjetlijima. Tokom ljeta, to dovodi do hlađenja sjevernih regija, usporava topljenje leda i rezultira hladnijim zimama. Iako su požari ljetni fenomen, njihov efekat se najviše osjeti tokom zime jer deblji slojevi leda opstaju duže.
Prethodni klimatski modeli nisu predviđali ovaj razvoj jer su polazili od pretpostavke da će nivo požara ostati stabilan. Međutim, posljednjih deset godina bilježi se dramatičan porast požara, posebno tokom 2019. i 2023. godine, kada su požari u Sibiru i Kanadi dostigli historijske razmjere.
Novi modeli sada predviđaju da bi broj i intenzitet šumskih požara mogao biti četverostruko veći do 2060. godine, što u potpunosti mijenja dosadašnje klimatske prognoze.
Iako efekti dima trenutno donose privremeno hlađenje, autori upozoravaju da to ne znači da su požari poželjna pojava. Oni i dalje imaju razorne posljedice po ljudsko zdravlje, zagađenje zraka i bioraznolikost šuma.
Ukoliko šumske površine nastave gorjeti do kraja, efekat hlađenja će nestati, a procesi zagrijavanja će se ubrzati. Ova studija, zaključuju istraživači, prije svega služi dubljem razumijevanju klimatskih procesa i upozorava na nužnost pažljivog upravljanja požarima u budućnosti.