Parlament je odobrio odluku predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva o proglašenju ratnog stanja u nekoliko područja zbog sukoba na liniji razgraničenja između Armenije i Azerbejdžan, apiše Anadolu Agency. Vlada Armenije ranije je proglasila ratno stanje i opću mobilizaciju.
U skladu s odlukom donesenom na vanrednom sastanku, državljanima Azerbejdžana i strancima u toj zemlji bit će djelomično i privremeno ograničena određena ustavna prava i slobode, te imovinska prava.
”Ratnim stanjem“ se predviđa uvođenje i policijskog sata u određenim vremenskim intervalima u pojedinim regijama.
Armenske snage su u jutarnjim satima izvele napad na naselja u Azerbejdžanu što je dovelo do sukoba. Azerbejdžanska vojska je pokrenula protunapad, te oslobodila pojedina područja od okupacije.
U međuvremenu, Azerbejdžanska vojska je objavila da je u protivnapadu organiziranom nakon što su armenske snage napale azerbejdžanska naselja, oslobodila je nekoliko sela.
Glasnogovnornik Ministarstva odbrane Azerbejdžana potpukovnik Anar Eyvazov saopćio je kako su sela Karahanbeyli, Gervend, Koy Gerediz i Gornji Abdurrahmanli, u regiji Fuzuli te Veliki Mercanli i Nuzgar u regiji Jabrayil.
Eyvazov je rekao i kako je ostvarena kontrola na pojedinim strateškim kotama u pravcu Agderea i Murovdaga, a u toku je operacija oslobađanja i ostalih područja.
S druge strane, Vijeće sigurnosti Azerbejdžana sastalo se na čelu s predsjednikom zemlje Ilhamom Aliyevim.
Aliyev je osudio nove armenske napade i poručio kako će se kajati oni koji pokušavaju zastrašiti Azerbejdžan. On je u obraćanju naciji kazao da su armenske oružane snage pucale na azerbejdžanska naselja i vojne položaje iz nekoliko pravaca, koristeći razne vrste naoružanja, uključujući tešku artiljeriju.
"Kao rezultat neprijateljske vatre, imamo žrtava i među civilnim stanovništvom i našim vojnicima. Neki ljudi su ranjeni", kazao je Aliyev ne otkrivajući bilans stradalih.
Alijev je obećao da će se Azerbejdžan osvetiti za proljevenu krv šehida, te je dodao da je azerbejdžanska vojska adekvatno odgovorila i uništila neke armenske vojne mete.
"Ovo je još jedna manifestacija armenskog fašizma", kazao je Aliyev i dodao da je da Armenija nastavlja i ilegalna naseljavanja na azerbejdžanskim teritorijima.
"Azerbejdžan brani svoju teritoriju, Karabah pripada Azerbejdžanu", poručio je Alijev.
U julu ove godine je armenska vojska napala azerbejdžanske položaje artiljerijskim napadima u kojima je ubijeno 12 azerbejdžanskih vojnika, na njih četvorica ranjeno. Ubijen je i jedan civil.
I 21. septembra su izbili sukobi u istoj regiji, a ponovo su nemire izazvali napadi armenskih snaga u kojima je jedan azerbejdžanski vojnik ubijen, a drugi ranjen.
Od 1991. godine armenska vojska ilegalno okupira Nagorno Karabah, međunarodno priznati teritorij Azerbejdžana.
Četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i dvije rezolucije Generalne skupštine UN-a, kao i mnoge međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih armenskih snaga iz Nagorno Karabaha i sedam drugih okupiranih azerbejdžanskih regija.
Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) je 1992. godine osnovao Minsk grupu s ciljem mirnog rješavanja azerbejdžansko-armenskog spora u Nagorno Karabahu. Na čelu grupe su tri države i to SAD, Francuska i Rusija.
