Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara na tržištu ga nema u dovoljnim količinama. Dok meda iz drugih krajeva BiH, poput bagremovog iz Posavine, ima dovoljno, specifičnog hercegovačkog meda hronično nedostaje, kazao je za Fenu predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanskog kantona Boras Kvesić.
Dodao je da jedan od najvećih problema predstavlja patvoreni med, kojeg se, prema njegovim riječima, na tržištu proda četiri do pet puta više nego pravog meda.
"Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda – smatra Kvesić.
Cijena ne može ići ispod
Ističe da se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 maraka po kilogramu te da ispod te cijene proizvodnja više nije isplativa.
Govoreći o tome kako razlikovati pravi od patvorenog meda, kaže da je to danas vrlo teško jer je tehnologija proizvodnje patvorina znatno napredovala.
"Moja preporuka je da građani med kupuju od provjerenih domaćim pčelara kojima vjeruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitet proizvoda – poručuje Kvesić.
Dodatni problemi za pčelare
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona trenutno se nalazi između 35 i 40 hiljada registrovanih košnica, čime je ovaj kanton među vodećima u Federaciji BiH. Međutim, broj pčelara posljednjih godina opada, ponajviše zbog neisplativosti proizvodnje i sve manjeg interesa mladih za bavljenje pčelarstvom.
Pčelarima dodatne probleme stvaraju i klimatske promjene.
"Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tokom cvjetanja kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to sve teže ostvariti – upozorava Kvesić.
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina sve više dobija i zdravstvenu te turističku dimenziju kroz razvoj apiterapije. Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api komora u kojoj posjetioci mogu udisati zrak iz pčelinjih košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić kaže da je cilj pomoći osobama s otežanim disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.
Prema njegovim riječima, interes za ovakav oblik terapije je velik.
"Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći", naglašava Fišić.