“Zabrinjava euroskepticizam koji je neosporno u uzlaznoj liniji”, kaže Stevo Panderovski, predsjednik Sjeverne Makedonije, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Ne samo kod nas (u Sjevernoj Makedoniji) već i u regionu, nemojte zaboraviti da je Europska unija(EU) na žalost zaboravila i region Zapadnog Balkana. Zbog različitih razloga, međutim zaboravljen je”, navodi Panderovski.
Država na čijem čelu je članica NATO-a od marta 2020. godine. Uslovi za to su stvoreni nakon što je Skoplje postigao sporazum o promjeni imena države sa Grčkom 2018. godine. Međutim, zemlja se suočila sa novim izazovom nakon što je što je Bugarska blokirala početak pregovora sa EU zbog različitih pogleda na historijska pitanja.
Zbog svega, Panderovski za problematične eurointegracijske procese vidi na više strana.
Panderovski: Mi smo na marginama evropske agende, dijelom zbog razloga koji leže u glavnim gradovima ovdje kod nas, a dijelom zato što se Evropa bavi sama sobom godinama, praktično decenijama. Nakon neuspješnih referenduma o europskom Ustavu iz 2004. i 2005. godine, Evropa ima sasvim drugačiju političku agendu i političke prioritete.
Ono što me zabrinjava, ne zabrinjava me penetracija drugih država, to je njihovo legitimno pravo, njihovi nacionalni interesi, i ne samo ove dvije države koje ste spomenuli. Mi nemamo problema sa tim, imamo problem sa tim što naši ljudi gube vjeru u europske vrijednosti. Sumnjam da se te europske vrijednosti popunjavaju sa nečim drugim, sa nekim drugim setom vrijednosti, jer objektivno u današnjem svijetu to je najbolji set vrijednosti.
Ne vjerujem da postoji država u svijetu ili regionalna organizacija koja nudi bolji set vrijednosti. Međutim, ako je to tako, mi praktično ulazimo u jednu situaciju koju smo imali u devedesetim, iz aspekta seta vrijednosti u koji vjeruju mlade generacije.
Stare vrijednosti koje smo imali u toj ideologiji i u toj državi su otišle u historiju, u historijske arhive, nove nismo formirali, ili ulazi u glave, u umove veoma malog broja ljudi, ali ne i kod dominantne većine.
I ako se sada ljudi hrane setom vrijednosti koji ne pripada zapadnoj civilizaciji, toj demokratskoj kulturi, mi ćemo imati problem. Još sutra da počnemo pregovore sa EU mi ćemo imati problem, naročito da mladu generaciju ubijedimo da je ovo, a ne to, europska vrijednost.
RSE: Rekli ste da Evropska Ekonomska Zajednica (EEZ) ne može biti zamjena za EU, isto kažete i o Otvorenom Balkanu. Da li vidite u ovoj regionalnoj inicijativi takav pokušaj - da bude zamjena za EU?
Pendarovski: Ne vidim. Moje prvo pitanje upućeno svim potpisnicima, inicijatorima i do dan danas jedinim učesnicima u toj inicijativi, je bilo da li je to alternativa Evropskoj uniji. Sva trojica u mojim odvojenim susretima sa njima, decidno su rekli - ne.
Međutim, u kontekstu u kojem i Vi postavljate pitanje, ono što pominju i neki visoki evropski funkcioneri, oni su zaista mislili da ove regionalne inicijative ili EEZ budu definitivna alternativa za punopravno članstvo. Ja se bojim, jer je Zapadni Balkan u cjelini još uvijek u čekaonici EU. Crna Gora i Srbija pregovaraju osam-devet godina, skoro deceniju, kraj se ne nazire.
Bosna i Hercegovina i Kosovo, iz iks razloga su praktično na apsolutnoj margini, ne samo evropske agende, oni su zaboravljene države. Mi i Albanija, isto tako iz različitih razloga, ali tretirani u paketu, smo ostavljeni u čekaonici.
Ako se to oduži, bojim se da ćemo ponovo dobijati takve prijedloge i bojim se da tada dominantno raspoloženje kod nas u državi neće biti toliko protiv te alternative za članstvo. Ne kažem da je ta alternativa loša, ali bih želio da je vidim zajedno sa punopravnim članstvom.
RSE: Kakav uticaj na Zapadni Balkan može eventualno imati situacija u Afganistanu, s obzirom na to da se očekuje novi talas izbjeglica?
Pendarovski: Moguće je da očekujemo novi talas izbjeglica, ne ovih koji dolaze sada, koji su izvučeni preko takozvanih humanitarnih konvoja na organizovani način, taj broj je mali, ne samo kod nas, već generalno u svijetu, radi se o nekoliko hiljada ljudi.
Međutim, moguće je, jer ja očekujem da ovaj režim bude jednako surov kao i onaj prije 20 godina, pa će izazvati novi talas izbjeglica i to će biti vjerovatno slično onome što smo vidjeli u 2015. i 2016. godini, kada je milion i po ljudi prolazilo kroz našu teritoriju i kroz čitav ovaj region.
