Pentagon je proveo mjesece raspoređujući trupe i naoružanje potrebne za pokretanje vojnog napada na Kubu, a sve što preostaje jeste konačno odobrenje Donalda Trumpa. Američki predsjednik je pokrenuo pitanje invazije nakon što ekonomski i politički pritisci nisu uspjeli srušiti komunističku vladu.
Masovno prisustvo američke mornarice u regionu, koje je trenutno najveće na svijetu izvan Bliskog istoka, omogućava Sjedinjenim Američkim Državama da reaguju u svakom trenutku, prenosi POLITICO.
Ova strateški postavljena vojna sredstva otvaraju vrata različitim opcijama, od hvatanja kubanskog rukovodstva, nalik na ranije zarobljavanje bivšeg venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, pa sve do serije preciznih zračnih udara.
Državni sekretar Marco Rubio izjavio je na sastanku kabineta da je Kuba u ogromnim problemima te da propala država na samo 90 milja od američke obale predstavlja direktnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
Moćna armada u Karipskom moru
Udarna grupa nosača aviona USS Nimitz uplovila je u Karibe u maju, zajedno sa nekoliko razarača i krstarica opremljenih vođenim projektilima za ciljeve na kopnu. Istovremeno, napredne američke bespilotne letjelice i špijunski avioni već mjesecima kruže oko Kube.
Nimitz je stigao u regiju istog dana kada su SAD podigle optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra, što analitičari vide kao otvoreno demonstriranje sile. Vazdušni udari bi se prvenstveno koristili za uništavanje kubanske protivvazdušne odbrane kako bi se omogućile šire operacije i eliminisalo državno rukovodstvo, pri čemu bi Raul Castro bio prva meta.
Ipak, Bijela kuća se suočava s ozbiljnim vremenskim ograničenjem. Mnogi od najvećih ratnih brodova poslatih prošlog ljeta približavaju se periodu od deset mjeseci neprekidno na moru, što daleko premašuje uobičajene rotacije. Ovo izaziva veliku zabrinutost unutar Pentagona zbog preopterećenosti posada, posebno jer dio mornaričkih snaga istovremeno sprovodi i blokadu iranskih brodova u Arapskom zaljevu.
Iscrpljenost posada i odgađanje penzije za USS Nimitz
Duge i produžene misije dolaze odmah nakon rekordnog jedanaestomjesečnog raspoređivanja nosača aviona USS Gerald R. Ford, koji je plovio od Evrope do Kariba za operaciju protiv Madura, a zatim u Bliski istok zbog rata u Iranu. Nosač aviona USS Nimitz takođe prolazi kroz produženje misije koja je trebala biti posljednja u njegovoj pedesetogodišnjoj karijeri.
Prvobitno je planirano da brod otplovi u Virginiju radi demontaže nuklearnih motora, ali je mornarica donijela odluku da mu produži vijek trajanja do 2027. godine.
Vojni zvaničnici upozoravaju da ovakva open-ended raspoređivanja bez jasnog roka povratka uzimaju ogroman danak među marincima i vojnicima.
Dugotrajna odvojenost od porodica drastično utiče na moral vojnika, što bi dugoročno moglo stvoriti velike probleme s obnavljanjem vojnih ugovora i zadržavanjem iskusnog kadra u službi.