Prema podacima Statističke službe Evropske unije (Eurostat), u 2023. godini prosječna bruto godišnja penzija u EU iznosila je 17.321 euro, odnosno 1.443 eura mjesečno.
Unutar zemalja članica godišnje penzije su varirale između 4.479 eura u Bugarskoj i 34.413 eura u Luksemburgu. Gledajući šire, među 34 evropske zemlje, prosječne godišnje penzije kreću se od 3.377 eura u Turskoj do čak 38.031 euro na Islandu, što znači da je najveća prosječna penzija u Evropi više od deset puta veća od najniže.
Neznatno iznad evropskog prosjeka su i četiri najveće ekonomije EU. Među njima Italija ima najveće penzije, a slijede Španija, Francuska i Njemačka. Zajedničko za ove zemlje je to što imaju velike penzijske sisteme finansirane od strane države, dok su profesionalni sistemi (koji pokrivaju samo određene sektore) znatno skromniji. Zbog toga su troškovi za penzijske prinadležnosti u ovim zemljama veoma visoki.
Penzije iznad evropskog prosjeka imaju i nordijske zemlje. Prosječna godišnja penzija najveća je u Danskoj (30.543 eura), dok je najniža u Švedskoj (22.674 eura).
Zemlje bivšeg Istočnog bloka generalno imaju niže iznose prosječnih penzija, ali nude veće privilegije penzionerima, kao što su besplatna zdravstvena zaštita, besplatan prevoz i subvencionisano stanovanje. Zahvaljujući takvim socijalnim davanjima, kvalitet života penzionera je viši nego što bi bio da zavise isključivo od novčanog iznosa penzije.
Međutim, ako se u računicu uvede standard kupovne moći (poređenje koliko se roba i usluga može kupiti u različitim zemljama), redoslijed na evropskoj listi se značajno mijenja:
Španija se pomjera s 13. na 4. mjesto.
Turska se penje s posljednjeg 34. na 25. mjesto.
Švicarska pada s 5. na 15. mjesto zbog izuzetno visokih troškova života.
Slovačka pada s 27. na 33. mjesto.
U Evropskoj uniji penzije u prosjeku predstavljaju oko tri petine (60%) zarade koju je radnik primao neposredno prije penzionisanja. Prema podacima OECD-a, prosječan prihod ljudi starijih od 65 godina u većini zemalja je niži od prosječnog prihoda ukupnog stanovništva.
Granica siromaštva je definisana kao 50% medijalnog prihoda domaćinstava. Podaci pokazuju zabrinjavajući trend: skoro svaki šesti penzioner u EU je u riziku od siromaštva. Ova stopa je porasla sa 12% u 2013. godini na 15,5% u 2023. godini.
Iako se penzijski sistemi razlikuju, javni transferi (državne penzije) ostaju glavni izvor prihoda za starije osobe u EU, čineći približno dvije trećine njihovih ukupnih primanja.