Sveobuhvatna reforma nizozemskog penzionog sistema lišava tržište državnih obveznica eurozone, vrijedno 10 biliona eura, ključnog kupca dugoročnog duga, i to baš u trenutku kada potrebe za finansiranjem država naglo rastu.
Nizozemski privatni mirovinski sektor, najveći u monetarnom bloku s imovinom većom od 1,7 biliona eura, od sljedeće godine prelazi na sistem definiranih doprinosa, napuštajući dosadašnji model definiranih naknada. Prema izvještajima agencije Reuters, ova promjena ima dalekosežne posljedice za vlade koje traže sredstva za finansiranje svojih rashoda, piše Poslovni dnevnik.
Za vlade koje se zadužuju, dugoročni dug nudi značajne prednosti jer im omogućuje planiranje kamatnih obaveza na duži rok. Međutim, prema novom nizozemskom sistemu, mirovinski fondovi više neće imati istu potrebu za kupovinom obveznica, posebno onih s dužim dospijećem. Budući da više neće garantovati specifične dugoročne isplate, moći će preuzeti više rizika u svojim portfeljima.
Prema izjavama visokog trgovca iz Bank of America (BofA), nizozemski mirovinski fondovi već su smanjili kupovinu dugoročnih obveznica, i to u vrijeme dok se Njemačka priprema utrostručiti svoje zaduživanje.
"Nalazimo se u promjeni paradigme u kojoj je najveći kupac dugoročnog duga u Evropi jednostavno nestao”, izjavio je Kal El-Wahab, voditelj trgovanja kamatnim stopama za EMEA regiju u BofA.
“Nisu kupovali cijele godine. U svijetu gdje već postoji neravnoteža ponude i potražnje, a države se moraju zaduživati više nego ikad, gubitak jednog od najvećih kupaca u Evropi izuzetno je značajan”, dodao je.