Savršeno skuhana riža ne zahtijeva skupe trikove niti posebnu opremu iz restorana. Dovoljno je da u vodu dodate jednu kašičicu sirćeta prije nego što poklopite šerpu. Iako zvuči jednostavno, upravo taj mali dodatak pravi razliku između slijepljene i rastresite riže u kojoj su zrna lijepo odvojena.
Sirće blago mijenja pH vrijednost vode i učvršćuje vanjski sloj skroba na zrnu. Zbog toga se skrob sporije razgrađuje, pa riža zadržava oblik i ne pretvara se u kašu. Ulje može dati sjaj, a so pojačati ukus, ali ne utiču na strukturu zrna – sirće djeluje tokom kuhanja, a njegov miris brzo nestaje.
Za pripremu je dovoljna jedna kašičica običnog bijelog alkoholnog sirćeta na jednu šolju riže. Jabukovo sirće može ostaviti blagu žućkastu nijansu, pa se rjeđe preporučuje za svijetla jela.
Važan je i pravilan odnos vode i riže. Za dugozrnu bijelu rižu idealan omjer je 1 šolja riže na 1,75 šolje vode. Basmati traži nešto manje vode, dok se rižoto priprema postepenim dodavanjem tečnosti.
Prije kuhanja rižu treba dobro isprati hladnom vodom dok voda ne postane skoro bistra. Time se uklanja višak skroba i dodatno sprječava lijepljenje. U većini slučajeva dovoljna su tri ispiranja.
Opranu rižu stavite u lonac, dodajte vodu, kašičicu sirćeta i malo soli. Kada voda proključa, smanjite temperaturu, poklopite i ne otvarajte 12 minuta. Para tada završava proces kuhanja i pomaže da zrna ostanu rastresita.
Nakon kuhanja lonac sklonite sa ringle i ostavite rižu poklopljenu još desetak minuta da upije preostalu vlagu. Na kraju je lagano rastresite viljuškom, bez gnječenja zrna.
Najčešća greška je prejaka vatra, jer može dovesti do toga da donji sloj zagori dok gornji ostane tvrd. Problem pravi i stalno miješanje, jer oslobađa dodatni skrob koji lijepi zrna.
Kuhana riža treba da se ohladi u roku od sat vremena i čuva u frižideru najviše dva dana. Pri podgrijavanju dodajte malo vode kako bi ponovo postala mekana i rastresita.
Za početnike je najbolji izbor dugozrna bijela riža jer se najlakše priprema i najviše oprašta male greške u kuhanju.