Vrijednost evropskog tržišta polovnih automobila u 2024. procijenjena je na 635 milijardi eura, dok je istovremeno 4,9 posto polovnih automobila imalo falsificiranu kilometražu, a 40 posto je pokazalo znakove oštećenja, pri čemu novija istraživanja ukazuju na gubitke od oko 5,3 milijarde eura godišnje zbog takvih prevara.
Pritom, ističu iz carVerticala, kompanije za izradu izvještaja o historiji vozila, mnogi slučajevi ostaju neotkriveni. Osim finansijskih gubitaka, prikrivanje historije oštećenja vozila predstavlja stvarne sigurnosne rizike za kupce na tržištu polovnih vozila. Tržišna rješenja za borbu protiv prevara već postoje, ali borba protiv njih na tržištu polovnih vozila zahtijeva saradnju između privatnog i javnog sektora unutar EU-a, poručuju.
Iz carVerticala navode da prevaranti na tržištu polovnih vozila imaju koristi od evropskih pravila o zaštiti privatnosti u nekim državama članicama EU. To je zato što GDPR vrlo široko definira lične podatke, što kompanijama koje rade s podacima o vozilima otežava dijeljenje informacija, čak i kada su rizici za privatnost niski.
Izvršni direktor carVerticala, Rokas Medonis, smatra, između ostalog, da EU treba liberalizirati pristup podacima i njihovo korištenje, posebno se baveći neravnotežom informacija koja nastaje kada imovina poput automobila promijeni vlasništvo. Smatra da je borba protiv prevara na tržištu rabljenih vozila trenutno izuzetno teška. „Zemlje ne razmjenjuju uvijek podatke o vozilima, mnogi zapisi o kilometraži ili oštećenjima nikada se ne digitaliziraju, ne postoji usklađen pristup praćenju prodaje automobila unutar EU, što sve olakšava prikrivanje ove nepoštene prakse. To šteti potrošačima, kao i poštenim kompanijama, a koristi prevarantima“, ocjenjuje.
Iz carVerticala ističu da zemlje poput Njemačke, Italije, Belgije i Nizozemske, čak i kao članice Evropskog informacijskog sistema za automobile i vozačke dozvole (EUCARIS), i dalje ograničavaju dijeljenje nekih podataka o historiji vozila za izvezene automobile.
Pristup „domaće tržište na prvom mjestu“ ugrožava potrošače
Na primjer, Njemačka, najveći izvoznik polovnih automobila u EU, koja opskrbljuje i druga evropska tržišta, godišnje izvozi gotovo dva miliona rabljenih automobila, no službeni podaci o trgovini taj iznos umanjuju za šest puta, tvrde iz carVerticala. „Zemlja pruža ograničene informacije, pozivajući se na zabrinutost zbog GDPR-a. Kraftfahrt-Bundesamt (KBA) upravlja sofisticiranim sistemima za registraciju vozila koji omogućuju detaljno praćenje historije vozila, iako je pristup potpunim podacima i dalje ograničen i ne koristi se za zaštitu javnog interesa“, navode.
Napominju da Belgija i Nizozemska također ograničavaju sveobuhvatno dijeljenje podataka za izvezene automobile i tako kupce iz drugih država članica EU dovode u rizik, iako imaju sofisticirane domaće sisteme za praćenje podataka o automobilima, koji su na domaćem tržištu drastično smanjili broj prevara s brojačem kilometara.
Pristup „domaće tržište na prvom mjestu“, prisutan u nekim evropskim zemljama, ugrožava zaštitu potrošača na nivou cijele Unije i šire ciljeve jedinstvenog tržišta. Osim toga, budući da se mnogi automobili uvoze iz istih tih zapadnih zemalja, takva nedostupnost ugrožava kupce u drugim zemljama, posebno u Istočnoj Evropi, poručuju iz carVerticala.
Transparentnost i privatnost mogu koegzistirati
Ipak, ističu da transparentnost i privatnost mogu koegzistirati, primjer čega su Švedska i Finska, koje su uspjele pronaći ravnotežu između privatnosti i dijeljenja podataka o rabljenim automobilima, štiteći ne samo interese domaćih potrošača, već i potrošače iz drugih zemalja nakon što automobil prijeđe granice.
U švedskoj Agenciji za transport i finskom Traficomu, kupci automobila mogu lako dobiti podatke o historiji vozila, uključujući kilometražu, vlasništvo i podatke o tehničkim pregledima. Kako bi se osigurala transparentnost, važno je da informacije o vozilima budu dostupne kada automobili napuste zemlju i da ih obje zemlje daju, navode iz carVerticala. Tu je i Ujedinjeno Kraljevstvo koje također nudi otvoreni pristup podacima o vozilima, podržavajući snažnu industriju tehničkih pregleda koja pomaže kupcima da izbjegnu prevaru.
Zaključno, poručuju iz carVerticala, EU mora, kako bi zaštitila građane, definirati i uskladiti interakciju između Zakona o podacima, Direktive o otvorenim podacima i GDPR-a. Transparentan okvir za pristup podacima o vozilima na nivou cijele Unije pomogao bi u smanjenju prevara, vraćanju povjerenja i podržavanju ciljeva pravednog digitalnog tržišta.