iskušenja

Pet prijetnji globalnoj ekonomiji u 2024: Mogu li nas promašiti?

Godine 2023. globalna ekonomija je bila na iskušenju kao nikada ranije - udar inflacije i kampanja povećanja kamata bez presedana, rat u Ukrajini i Izraelu, tinjajuća kriza u Kini i rastuće rivalstvo između Vašingtona i Pekinga natjerali su sve da preispitaju svoje poslovanje.

Uprkos izazovima, globalni oporavak posle pandemije ide naprijed - američki potrošači su iznenadili i nastavili da troše, što je navelo mnoge ekonomske stručnjake da odustanu od svojih pesimističkih scenarija. Kineska industrija električnih vozila doživjela je procvat, uz zdravu dozu fiskalnih stimulacija. I nova velika nada svjetske ekonomije, Indija, preuzela je dio tereta, piše Bloomberg.

Međunarodni monetarni fond za ovu godinu prognozira privredni rast od 2,9 posto. Uzimajući u obzir dva ratna žarišta i oko 40 nacionalnih izbora u kalendaru - godinu će krojiti politika. Ali ključne tačke ekonomskog stresa mogu potkopati povoljne izglede za rast. Postoji pet ključnih oblasti koje bi mogle da sruše snove ekonomista:

Hoće li američki potrošač kapitulirati

Nakon uspješne 2023. godine, očekuje se da će američka ekonomija doživjeti izvjesno uporište u narednih 12 mjeseci. Da li će to biti recesija ili 'meko slijetanje' zavisit će u velikoj mjeri od toga kako se tržište rada drži. Do sada je odolijevao naletu povećanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, ali ove godine može doći do još jedne prekretnice uprkos tome što su zvaničnici centralne banke signalizirali da su završili sa podizanjem kamatnih stopa.

Povećanje nezaposlenosti pogodilo bi potrošnju, koja čini skoro dvije trećine američkog BDP-a. Najnovije projekcije Federalnih rezervi predviđaju da će stopa nezaposlenosti do kraja godine porasti na 4,1 posto. Prijave lokalnoj službi za zapošljavanje, koje se objavljuju svake sedmice, vodeći su pokazatelj slabosti tržišta rada.

Može li Peking kontrolisati krizu nekretnina

Kina, druga po veličini svjetska ekonomija, nalazi se usred višegodišnjeg usporavanja, djelimično podstaknutog kampanjom predsjednika Xi Jinpinga protiv spekulacija sa imovinom. Brojni stanovi u Kini su izgrađeni, ali nisu prodati, pa su ogromne kompanije poput Evergrande ili Countri Gardensa na ivici bankrota.

Dobar broj njih je propao, zbog čega su oni koji čekaju svoje nove stanove sve nestrpljiviji, pretvarajući problem u potencijalnu prijetnju društvenoj stabilnosti. Visoki zvaničnici obećali su da će spriječiti kolaps građevinskog tržišta - katastrofu koja bi zahvatila bankarski sektor i potencijalno osudila Kinu na "izgubljenu deceniju".

Njemačka - pacijent Evrope

Među najrazvijenijim zemljama svijeta, najlošije je prošle godine prošla Njemačka – stalno je na ivici recesije. Visoke cojene energenata, uz slabiju svjetsku tražnju za njegovim izvozom, uslovile su blagi pad bruto domaćeg proizvoda tokom godine. Ulaskom u 2024. godinu nema manjka problema, uključujući nastavak rata u Ukrajini i suočenje automobilske industrije sa jakom konkurencijom kineskih električnih vozila i strožom kontrolom državne potrošnje.

Proizvodni sektor, koji se takmiči sa skupom i politički teškom tranzicijom na alternativne izvore energije nakon što je izgubio pristup jeftinom gasu iz Rusije, također se suočava sa reorganizacijom lanaca snabdijevanja kao odgovor na napore koje predvode SAD da obuzda kineski utjecaj. Hoće li se njemačka malaksalost nastaviti? Kako sada stvari stoje, vjerovatno hoće.

Rizični događaji u Japanu

Japan eksperimentiše sa nekonvencionalnim kamatnim stopama više od jedne decenije. Veliki jaz između prinosa japanskih i američkih državnih obveznica u novembru pomogao je da se jen gurne na najniži nivo od ranih 1990-ih, podižući cijenu uvoza i smanjujući životni standard. Inflacija u Japanu je već godinu i po dana iznad cilja od dva posto, a 2024. njihova centralna banka bi konačno trebalo da napusti negativne kamate.

Tamošnji penzioni fondovi, osiguravači, banke, pa čak i mali investitori generacijama su „parkirali“ svoj novac van Japana kako bi ostvarili neki profit, zbog čega je ova zemlja najveći svjetski kreditor. Ako japanske državne obveznice počnu da nude bolje prinose, bilioni jena bi se iznenada mogli vratiti kući, što bi izazvalo ogromne poremećaje na globalnim finansijskim tržištima – sve je u rukama centralne banke, i ona ne može prebrzo da podigne kamatne stope, a ako ne podiže ih dovoljno, jen čeka još jedan val slabljenja.

Hoće li Indija održati obećanje

Kako se Kina prilagođava sporijem rastu, ekonomisti se okreću Indiji u iščekivanju da bi ona na kraju mogla da preuzme ulogu novog pokretača globalnog rasta. Ovo će biti teško postići ove godine s obzirom na nacionalne izbore u Indiji na proljeće. Ekonomisti Goldman Saxa očekuju da će povećanje državne potrošnje biti glavni pokretač rasta uoči izbora, pri čemu će privatni sektor preuzeti kontrolu u drugoj polovini godine.

Iako je Indija rasla brže od skoro svih velikih ekonomija, stopa nezaposlenosti porasla je iznad deset procenata u oktobru 2023. Pored toga, stopa učešća žena na tržištu rada je manja od 60 procenata.

Ekonomisti HSBC-a tvrde da ako se privredni rast ubrza na 7,5 posto godišnje u narednoj deceniji, bit će otvoreno samo 45 miliona novih radnih mjesta, što znači da će 25 miliona ljudi i dalje u prosjeku ostati bez posla.