Dok je svijeta i vijeka dobrobit vakufa ne prestaje, niti se njegovo djelovanje do Sudnjega dana završava, citat je iz prve Gazi Husrev-begove vakufname, iz 1531. godine. Ove godine obilježava se 500 godina od imenovanja Gazi Husrev-bega namjesnikom Bosne, a svečanom akademijom u biblioteci koja nosi njegovo ime danas je započela manifestacija “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata“, javlja Anadolu Agency (AA).
Akademiji manifestacije, koju organizuje upravo Gazi Husrev-begov vakuf, su prisustvovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, muftije, uposlenici Rijaseta Islamske zajednice te brojni gosti.
U okviru programa, koji je počeo učenjem odlomaka iz Kur'ana, prikazan je film o Gazi Husrev-begovim hajratima, a izvedeni su himna “Naš emire, Husrev-beže” i odlomci iz monodrame “Gazi Husrev-beg”, autora Džemaludina Latića.
Prisutnima se najprije obratio Mustafa Vatrenjak, mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa i potomak Murat-bega, kojeg je bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg zadužio da se brine o vakufskoj imovini. Vatrenjak je 29. mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa i ovu dužnost obnaša već 20 godina.
Nije pravio razliku između pojedinih konfesija
Kazao je kako se analizirajući događaje za vrijeme Gazi Husrev-begova upravljanja Bosanskim sandžakom može utvrditi da nije pravio razliku između pojedinih konfesija. Gazijina tolerancija i širina najbolje se ogleda u događajima za vrijeme njegovog upravljanja.
“Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, nekoliko stotina koraka udaljena od njegove monumentalne džamije, gradi se u njegovo vrijeme. U sarajevskom kvartu Latinluk nedaleko od njegove džamije već postoji katolička bogomolja. U isto vrijeme se obnavljaju franjevački samostani u Visokom i Fojnici“, rekao je Vatrenjak, te dodao:
“Može se konstatovati da je ovaj vakuf od svoga postanka predstavljao dobrobit svih stanovnika i grada i šire zajednice i da su vakufske objekte, izuzev vjerskih, koristili svi građani bez obzira na njihovu vjeroispovijest.“
Vatrenjak je, odgovarajući na pitanja novinara, također podsjetio kako Gazi Husrev-begov vakuf danas, nažalost, ne koristi svoju imovinu.
“Ona je nacionalizovana 1958. godine i od tada vakuf ne raspolaže svojom imovinom, nego je koristi država. Sve druge republike bivše države Jugoslavije napravile su restituciju i vratile imovinu onima čija je bila, kod nas se to nije desilo. Mi smo jedina država na području bivše Jugoslavije koja još nije usvojila ni nacrt zakona da bi se o njemu moglo raspravljati”, podvukao je Vatrenjak.
Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije hfz Mensur Malkić konstatovao je kako je Gazi Husrev-beg najveći dobrotvor Bosne i Hercegovine.
“Ostavio je hajrate koje uživaju svi Bosanci i Hercegovci. Oni koji žive u Sarajevu, ali i oni koji posjećuju ovaj grad. Također, i oni koji su pohađali njegovu školu Gazi Husrev-begovu medresu”, rekao je Malkić.
Na akademiji je uručena plaketa dr. Behiji Zlatar, za naučni doprinos afirmaciji uloge Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine.
Gazi Husrev-beg simbol koji u sebi sažima mnoga značenja
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović kazao je kako se danas podsjećamo mnogih hajrata koje je Gazi Husrev-beg iza sebe ostavio, kao i onih koji su, usljed historijskih nedaća i mijena, ostali zaboravljeni ili otuđeni.
“A, spisak je odista veliki. I danas od tih hajrata živi mnogo ljudi, što onih koji rade u njegovom vakufu, što onih koji putem zakupa ubiru svoju nafaku i svoju opskrbu. Tako to traje već pet stotina godina, iz dana u dan, iz godine u godinu. Korist koju je Gazi Husrev-beg pridonio Bosni je, doista, ogromna“, kazao je Kavazović i nastavio:
“Možda je važno da danas istaknemo da Gazi Husrev-beg nije bio samo historijska ličnost; on je i simbol koji u sebi sažima mnoga značenja. Takav karakter i takva privrženost dobru i činjenju dobra iznjedreni su iz porodičnog i civilizacijskog okruženja u kojem su ti ideali dominirali. Odgajan je i obrazovan u duhu i na načelima islama. Iz njegova života i njegovih djela jasno se mogu raspoznati načela koja su promovirana u kur'anskim ajetima i Poslanikovim, a.s., hadisima. Gazi Husrev-beg je primjer vladara svjesnog svoje odgovornosti pred Allahom, koji je gradio, a ne rušio, koji je činio dobro običnim ljudima, a ne iskorištavao svoju snagu u odnosu na njihovu slabost. Također, on je primjer imućna čovjeka, svjesnog da je i bogatstvo iskušenje. On ga nije bespotrebno gomilao i uvećavao, nego, ponukan hadisom Allahova Poslanika, a.s., da je čovjekovo samo ono što udijeli drugima i čime načini dobro sebi i drugima, dijelio i njime gradio. A trošio ga je u obrazovanje, odgoj, humanitarne potrebe, civilizacijske svrhe i za javno dobro i opću dobrobit svoje zemlje. Veliko djelo velikog Gazi Husrev-bega je inspiracija nama današnjima, kako onima koji su u stanju slijediti ga u graditeljskom dobru i svojim dunjalučkim blagodatima graditi ahiretsku kuću, tako i onima koji se nadahnjuju njegovom privrženošću načelima naše uzvišene vjere.“
Kavazović je ujedno i proglasio manifestaciju otvorenom.
U povodu pet stoljeća od imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne, BH Pošta je izdala redovnu markicu s motivima Gazi Husrev-begovih hajrata (medresa, bezistan, džamija, hanikah i kamam) u tiražu od 400.000 komada. Direktor marketinga ovog preduzeća Edis Đerzić danas je simbolično nekima od učesnika uručio markice BH Pošte.
Otvorena izložba
Nakon akademije u Gazi Husrev-begovom hanikahu danas je otvorena i izložba “U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena“, autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić.
U okviru manifestacije “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata” 22. septembra ispred Kuršumlije medrese bit će otvorena i izložba “Gazi Husrev-beg i njegovi hajrati - pola milenija u službi dobra“, a nakon toga u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke i naučni skup “Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine“. Manifestacija će trajati do 5. oktobra.
Gazi Husrev-beg, sin Ferhat-bega, porijeklom iz Bosne, i majke kćerke sultana Bajazita II, upravljao je 20 godina Bosanskim sandžakom. Njegovom zaslugom na ovim prostorima su nastali najveći vakufi (zadužbine), a Sarajevo se u relativno kratkom periodu razvilo i dobilo status urbanog centra, odnosno šehera. Ustanovio je raznovrsne vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera.
Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.
