Španija, Njemačka, Italija, Austrija i Portugal formalno su pozvale Evropsku komisiju da uvede koordinirani porez na ekstraprofit energetskih kompanija, navodeći rast cijena nafte povezan s ratom u Iranu.
U zajedničkom pismu od 3. aprila upućenom evropskom komesaru za klimu Wopkeu Hoekstri, ovih pet zemalja zatražilo je izradu čvrstog pravnog okvira za oporezivanje izvanrednih profita u energetskom sektoru.
Inicijativu predvodi španski ministar ekonomije Carlos Cuerpo, zajedno s kolegama Giancarlom Giorgettijem iz Italije, Joaquimom Mirandom Sarmentom iz Portugala, Larsom Klingbeilom iz Njemačke i Markusom Marterbauerom iz Austrije.
Zvaničnici smatraju da nestabilnost na globalnim energetskim tržištima stvara poremećaje koji zahtijevaju hitnu intervenciju na nivou EU.
Predloženi porez ima za cilj da se finansijski teret energetske krize ne prebaci isključivo na građane ili javne finansije.
Također su naglasili potrebu za političkim jedinstvom, ističući da bi koordinirani evropski odgovor poslao jasnu poruku da kompanije koje profitiraju od rasta cijena uzrokovanog ratom trebaju doprinijeti ublažavanju ekonomskog pritiska na građane.
Prijedlog se nadovezuje na presedan iz 2022. godine, kada je EU uvela privremeni solidarni doprinos nakon početka rata u Ukrajini, kojim je nametnut porez od 33 posto na profite koji prelaze 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine.
Jedan od ključnih novih elemenata koji se razmatra jeste uključivanje dobiti ostvarene u inostranstvu od strane multinacionalnih energetskih kompanija u poreznu osnovicu, kako bi se efikasnije obuhvatila prekomjerna zarada.
Prema navodima iz pisma, prihodi od ovog poreza mogli bi se koristiti za finansiranje mjera pomoći domaćinstvima i kompanijama, s ciljem ublažavanja inflacije bez povećanja budžetskih deficita.
Evropska komisija je signalizirala spremnost da brzo razmotri prijedlog, dok cijene nafte nastavljaju rasti uslijed nestabilnosti globalnih ruta snabdijevanja povezanih s tenzijama s Iranom.
Pet zemalja smatra da bi ponovno uvođenje mehanizma sličnog onom iz 2022. omogućilo pravnu sigurnost i brzu primjenu u skladu s trenutnim tržišnim okolnostima.