Jedna od najpoznatijih zagrada na Manhattanu nalazi se na Petoj aveniji na broju 175, a Njujorčani je zovu – peglom ili Flatiron. Zapravo, tako su nazivali neobičnu trokutastu parcelu na kojoj je izgrađena, između Pete avenije, Broadwaya i 22. ulica i 23. ulice, koja je na mjestu na kojem se spajaju njezine dvije najduže stranice široka samo dva metra.
Iako se službeno nazivala Fullerovim neboderom, prema naručitelju Georgeu Fulleru, vlasniku građevinske kompanije iz Chicaga, najveće američke građevinske kompanije u to vrijeme koja je uvelike doprinijela nastanku prepoznatljive vizure Manhattana. Fullerova je kompanija, naime, između ostalih izgradila i zgradu New York Timesa, hotel Plaza i hotel Savoy-Plaza, ikonične građevine Velike Jabuke.
Zgradu Flatiron projektirao je Daniel H. Burnham, poznati arhitekt i suosnivač poznate Čikaške škole arhitekture. Ona je reprezentativni primjer kratkotrajnog pokreta početak Beaux-Arts pokreta s kraja 19. stoljeća, poznatog po simetričnim strukturama i oživljavanju klasicizma, ali i vidljivom utjecaju talijanske i francuske renesanse. Vršni pak dio Flatirona očito je nadahnut Art Decoom. Zgrada zapravo oponaša klasični grčki stup, jer joj je pročelje jasno podijeljeno na tri dijela - bazu, osovinu i kapitel, što je naglašeno i materijalima na fasadi i dekoracijama.
Izgradnja je započela u ljeto 1901. godine, a zgrada je rasla nevjerovatnom brzinom od jednog sprata sedmično. Svi čelični dijelovi izrezani su i pripremljeni izvan gradilišta, a na licu mjesta samo su se spajali, što je išlo vrlo brzo. Skoro devedeset metara visok neboder dovršen je tako u samo godinu dana.
Kada je zgrada Flatiron dovršena 1902. godine, mnogi su imali primjedbe. The New York Times pisao je da je "monstruozna“, New York Tribune posprdno ju je nazvao "škrtim komadom pite", a brojni su je poznati i anonimni kritičari ismijavali, nazivali je "Burnhamovom ludošću" i bili sigurni da će se zbog visine i oblika srušiti pred prvim jačim udarom vjetra. To se do danas nije dogodilo jer je Flatiron jedna od prvih čeličnih konstrukcija u New Yorku s ojačanim okvirom u koju je utrošeno čak 3500 tona čelika.
U sljedećim je godinama postala čest motiv umjetničkih fotografija, slika i razglednica te - jedan od najpularnijih simbola New Yorka. Najpoznatiji su prikazi nastali kroz objektiv fotografa Edwarda Steichena i Alfreda Stieglitza te impresionističkog slikara Childea Hassama.
Do 1929. koristila ju je Fullerova kompanija, a onda je prodana – prvi put. Zgrada Flatiron proglašena je znamenitošću grada New Yorka 1966. godine, a 1989. i američkim nacionalnim historijskim spomenikom.
Danas je često možemo vidjeti u filmovima i na TV-u – možda ste je primijetili na odjavnoj špici Lettermanova showa, u Prijateljima, Spider-manu ili, dijelom uništenu, u Godzilli.
