Izvjestitelj za Srbiju u Evropskom parlamentu Tonino Picula kazao je u utorak u Bruxellesu kako ukupan tempo procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji (EU) stagnira već godinama dok je situacija izrazito polarizirana i puna tenzija.
'Od usvajanja našeg prošlogodišnjeg izvještaja o Srbiji do danas, stanje u zemlji dodatno se pogoršalo. Situacija je izrazito polarizirana i puna tenzija. Ukupan tempo procesa pristupanja EU već stagnira godinama' - kazao je Picula u Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta (AFET), gdje se raspravljalo o nacrtu godišnjeg izvještaja o Srbiji.
Prema njegovim riječima, Srbija kao zemlja kandidatkinja mora se sistemski i odlučno opredijeliti prema članstvu u Evropskoj uniji koje često deklarira.
Tempo pregovora
'Deklarativna opredjeljenja u ovim okolnostima više se ne mogu uzimati kao ozbiljna politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija od nekih evropskih aktera. Nisu donijela rezultate u transformaciji zemlje, već su je, nažalost, samo udaljila od članstva'- rekao je Picula.
'Iako je Srbija istakla da članstvo u Evropskoj uniji predstavlja njen strateški cilj, vidimo da preuzete obaveze često nemaju potvrdu u praksi, kao u slučaju neodlaska na samit Evropske unije i Zapadnog Balkana u decembru prošle godine, ali i učešća na vojnoj paradi u Moskvi prošlog maja', dodao je Picula.
Govoreći o slobodi medija, izvjestitelj za Srbiju je ocijenio da je slika stanja u ovom polju "zastrašujuća na više nivoa" te je osudio je eskalaciju napada i zastrašivanja novinara, koji, kako ocjenjuje, "zemlju vraćaju u neka turobna vremena".
Predstavnici evropskih institucija, Evropske komisije i Službe za vanjske poslove (EEAS), koji su učestvovali u raspravi, upozorili su da će ukupni tempo pregovora o pristupanju Srbije i dalje biti određen napretkom u vladavini prava i odnosima s Kosovom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
'Stopa usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU iznosi 65 posto. To očigledno nije dovoljno i jasno smo stavili do znanja Srbiji da očekujemo dosljednije i održivije usklađivanje, posebno u vezi s restriktivnim mjerama EU poduzetim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu", upozorila je predstavnica EEAS-a Anne Kemppainen, naglašavajući da se odnosi sa Rusijom ne mogu odvijati kao i obično.
'EU želi računati na Srbiju kao pouzdanog evropskog partnera i dobrog susjeda u regiji zapadnog Balkana, koji doprinosi stabilnosti i pomirenju. To znači uzdržavanje od postupaka ili izjava koje su u suprotnosti s vanjskom politikom EU i strateškim pitanjima', dodala je predstavnica EEAS-a.
Napredak Srbije u pristupanju Evropskoj uniji posljednjih godina je zaustavljen posebno kada je riječ o vladavini prava i demokratiji, stoji u nacrtu izvještaja.
'Žalimo zbog činjenice da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u Uniji u mnogim drugim pregovaračkim poglavljima', stoji u izvještaju za zemlju koja nije otvorila ni jedno pregovaračko poglavlje u posljednje četiri godine.
Srbija je počela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji u januaru 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva i jedina je zemlja kandidatkinja koja nije uvela sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
Strateški cilj i obaveze
U Srbiji često ističu kako je članstvo u Uniji njen strateški cilj, no izrečene obaveze često se ne odražavaju u praksi, što je potvrđuje i činjenica da najviši predstavnici Srbije nisu prisustvovali samitu EU–Zapadni Balkan u prosincu 2025. godine, stoji u izvještaju u kojem se također odbacuju navodi srbijanskih čelnika da su EU i neke od njenih država članica bile uključene u organiziranje studentskih protesta od novembra 2024. godine, s ciljem izazivanja "obojene revolucije".
Također Evropski parlament oštro osuđuje nezakonito hapšenje i protjerivanje građana Evropske unije koji su u svojim izjavama podržavali studente u blokadi.
'Evropski parlament osuđuje neprihvatljivo ponašanje, uvrede i negativnu retoriku upućenu članovima Evropskog parlamenta i drugim političkim akterima, uključujući članove misije Odbora za vanjske poslove u Srbiji u januaru 2026. godine', navodi se u nacrtu izvještaja o Srbiji u kojem se izražava zabrinutost zbog produbljivanja političke krize u zemlji koju potresaju masovni protesti koji "odražavaju reakciju građana Srbije na sistemsku korupciju i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti".
U dokumentu se izražava podrška pravu svih građana Srbije, uključujući studente, na mirne proteste kako bi pozvali na odgovornost i demokratske reforme direktno povezane s vladavinom prava te se osuđuje prekomjerna upotreba sile, policijsko nasilje, hapšenje, politički progon, kojima su bili izloženi demonstranti, studenti, aktivisti i novinari.
Nakon rasprave u Odboru za vanjske poslove, izvještaj bi, uz dopune amandmanima, trebao biti usvojen a tokom godine na jednoj od plenarnih sjednica također nakon glasanja postaje rezolucija Evropskog parlamenta.