Povoljni novi električni automobili za porodice, posebno oni proizvedeni u EU, bili su rijetkost u Evropi posljednjih nekoliko godina. Prema podacima grupe Transport & Environment, tokom 2022. i 2023. godine u EU nije lansiran nijedan domaći električni model po cijeni nižoj od 25.000 eura.
Posljednjih mjeseci situacija se promijenila s nizom novih modela, od Fiata Grande Panda do Citroëna ë-C3, Hyundaija Inster do najnovije Dacije Spring i Renaulta 5. Strožiji ciljevi EU za emisije ugljika stupili su na snagu 1. januara, što znači da će proizvođači automobila morati prodavati više električnih automobila ili se suočiti s kaznama. Industrija traži ublažavanje pravila, dok ekološki aktivisti pozivaju EU da ostane čvrsta.
Proizvođači automobila suočavaju se s opadanjem potražnje, bilo da su na baterije ili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Pad profita dolazi u nezgodno vrijeme za industriju, baš dok se pokušavaju pronaći sredstva za skupu tranziciju na električna vozila.
Globalno, 2024. je bila rekordna godina za prodaju električnih automobila, potaknuta izvanrednim rastom kineske industrije. No, tržište u Evropi prošlo je kroz bolan pad. Matthias Schmidt, analitičar električnih automobila sa sjedištem u Berlinu, ističe pad prodaje od 1,4% u 18 najvećih zapadnih i sjevernih evropskih tržišta u protekloj godini (uključujući Veliku Britaniju i Norvešku).
Ključni faktor pada bilo je povlačenje velikodušnih subvencija za nova električna vozila u Njemačkoj, najvećem evropskom tržištu za električne automobile. Will Roberts, voditelj istraživanja automobilske industrije u konsultantskoj firmi Rho Motion, rekao je da je ukidanje poticaja od 5000 eura po automobilu bio “prilično težak udarac” za potrošače na najvećem tržištu automobila u EU te da politički prevrati u Njemačkoj znače kako “nije bilo političke ni društvene motivacije za promjenu tog stanja”.
Francuska je također zabilježila usporavanje prodaje električnih vozila, na što je možda utjecala i politička nesigurnost u zemlji.
Schmidt je rekao da neki proizvođači automobila posluju bolje od drugih. Ford se muči s prodajom električnih modela proizvedenih u Kölnu, dok su BMW i Stellantis ranije rekli da ciljevi emisije nisu problem. Električke marke Tesla i Polestar te Volvo koji brzo prelazi na električne modele, već su daleko ispred ciljeva – što znači da mogu prodavati “kredite” konkurentima.
Međutim, vremenski okvir općeg pada prodaje zabrinuo je političare, jer su automobilske firme okrivile regulative za svoje planove zatvaranja tvornica. Volkswagen je izazvao šok u Njemačkoj s planom zatvaranja čak tri tvornice u svojoj matičnoj zemlji – prvi put razmatra zatvaranje. Ford smanjuje 4000 radnih mjesta u Evropi, dok Stellantis više puta zaustavlja proizvodnju u svojoj glavnoj tvornici u Mirafioriju, Italiji, kao i što najavljuje zatvaranje tvornice kombija u Lutonu, piše The Guardian.
Evropsko udruženje proizvođača automobila (Acea), utjecajna lobistička grupa, pozvala je na “jasnu političku izjavu Evropske komisije do kraja 2024.” koja obećava ublažavanje pravila o emisijama u cilju spašavanja radnih mjesta.
Postoje naznake da bi evropski kreatori politika mogli biti skloni promjenama. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen planira započeti strateški dijalog o europskoj automobilskoj industriji u januaru. Desničarska vlada Giorgije Meloni u Italiji predvodi napore za ublažavanje pravila o emisijama. Njemački kancelar Olaf Scholz također je signalizirao spremnost za olakšanje kazni, iako se kandidira za ponovni izbor u februaru.
Direktorica Acea-e, Sigrid de Vries, pozvala je EU da prizna kako pravila riskiraju usporiti tranziciju, umjesto da je podupiru i nanose štetu evropskoj industriji. Acea se nada promjenama poput dopuštanja proizvođačima da nadoknade promašene ciljeve većom prodajom električnih vozila u kasnijim godinama. Druga opcija je prijelazno razdoblje koje bi proizvođačima omogućilo da ne postignu ciljeve u prvoj godini.
Luca De Meo, izvršni direktor Renaulta i predsjednik Acea-e, nedavno je rekao da industrija riskira gubitak do 16 milijardi eura u kapacitetu za ulaganja ako se ništa ne promijeni. Najveći rizik koji je naveo bile su kazne. Proizvođači automobila platit će 95 eura za svaki gram za koji prosječne emisije ugljičnog dioksida premaše cilj od 93,6g po kilometru.
De Vries je priznala da je brojka od 16 milijardi eura bila samo okvir koji ilustrira veličinu promjena, a ne stvarna prognoza. Bez obzira na stvarni trošak, jedan dio izračuna je trošak velikih popusta za industriju. Dok profiti proizvođača automobila padaju, to također koristi drugoj važnoj skupini, potrošačima, koji plaćaju manje za aute na koje se oslanjaju.
Zbog toga većina analitičara očekuje da će prodaja električnih automobila naglo porasti 2025. godine širom Evrope, ostavljajući 2024. kao manji uspon prije nego što tranzicija ubrza.
