Više od 500 ptičijih vrsta moglo bi zauvijek nestati sa Zemlje u narednih 100 godina ako se hitno ne preduzmu konkretne mjere zaštite, upozoravaju naučnici sa Univerziteta u Readingu.
Među vrstama koje bi mogle iščeznuti nalaze se i neke od najpoznatijih evropskih ptica, poput atlantskog puffina, evropske grlice i velike droplje, čiji bi nestanak mogao izazvati ozbiljan poremećaj prirodne ravnoteže širom svijeta.
“Suočavamo se s krizom izumiranja ptica kakvu moderna historija ne pamti,” poručuje dr. Kerry Stewart, vodeći autor studije, prenosi Guardian. Rezultati su, kaže, šokantni – broj ugroženih vrsta tri je puta veći nego u posljednjih 500 godina!
Šta najviše prijeti pticama?
Studija, objavljena u prestižnom časopisu Nature Ecology and Evolution, analizirala je podatke o gotovo 10.000 poznatih ptičijih vrsta i koristila podatke Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) kako bi procijenila rizik od izumiranja.
Najveći uzrok izumiranja ptica je nestanak njihovih prirodnih staništa, najčešće zbog širenja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. No, čak i kada bi se danas potpuno zaustavile sječa šuma, krivolov i klimatske promjene, oko 250 vrsta ptica i dalje bi bilo osuđeno na izumiranje, jer su već dovedene do same ivice opstanka.
Postoje primjeri koji daju nadu
Ipak, primjeri iz svijeta pokazuju da je moguće spasiti vrste koje su pred izumiranjem. Tako je kalifornijski kondor, najveća ptica Sjeverne Amerike, 1987. godine potpuno nestao iz divljine. Zahvaljujući uzgoju u kontrolisanim uslovima i kasnijem vraćanju u prirodu, danas u divljini živi preko 350 kondora.
U Velikoj Britaniji, ptica bukavac, koja živi u močvarama, nestala je još krajem 19. stoljeća zbog isušivanja močvara radi poljoprivrede. Danas, zahvaljujući obnovi staništa, broj bukavaca je najveći u posljednjih 200 godina.
Samo zabrane nisu dovoljne
“Za mnoge vrste same zabrane nisu dovoljne. Potrebni su posebni programi spašavanja, poput uzgoja u zatočeništvu, obnove staništa i preseljenja”, poručuje profesorica Manuela González-Suárez.
Prema najnovijem izvještaju o stanju ptičijih populacija u svijetu, skoro polovina svih ptičijih vrsta bilježi pad brojnosti. Gubitak staništa, krčenje šuma, invazivne vrste i klimatske promjene glavni su uzroci tog dramatičnog trenda.
“Nema jednostavnog rješenja. Zaustavljanje izumiranja zahtijeva kombinaciju zaštite prirodnih područja, kontrole eksploatacije i ciljane intervencije spašavanja najugroženijih vrsta”, poručuju stručnjaci.