Megagradovi potopljeni rastućim morem. Planine ogoljene, bez ledenjaka koji su ih nekada krasili. Ledene ploče koje se urušavaju u okean. Morsko dno prekriveno sablasnim kosturima mrtvih koraljnih grebena. Ovo nije scena iz filma katastrofe, već realna slika svijeta prema kojem jurimo dok globalno zagrijavanje raste, a politička volja za rješavanje klimatske krize slabi, upozoravaju naučnici. Niz izvještaja objavljenih proteklog mjeseca oslikava sumornu budućnost, a najgori utjecaji klimatske krize događaju se decenijama ranije nego što se predviđalo, piše CNN.
Iako su se države svijeta Pariškim sporazumom 2015. obavezale ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa, njihovi planovi za smanjenje emisija stakleničkih plinova, prema najnovijim analizama, potpuno su nedostatni za postizanje tog cilja i sprječavanje najgorih posljedica klimatskih promjena.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) zaključila je da je obećanje o 1,5°C sada “izmaklo kontroli”, jer svijet i dalje ovisi o fosilnim gorivima. Ujedinjeni narodi u svom godišnjem izvještaju Emissions Gap došli su do istog zaključka: svijet ide prema zagrijavanju od 2,3 do 2,5°C tokom ovog stoljeća i to samo ako vlade ispune svoja najnovija obećanja. U suprotnom, planeta ide prema čak 2,8°C, uz 20% šanse da pređe i 3°C.
S jedne strane, to je napredak. 2015. svijet je bio na putu zagrijavanja od čak 4°C. “Možemo biti ponosni što smo zamijenili dovoljno fosilnih goriva čistom energijom da dramatično smanjimo klimatske rizike u samo jednom životnom vijeku”, kaže Kim Cobb, klimatska naučnica sa Univerziteta Brown. Ali upozorava: čovječanstvo i dalje juri prema neodrživoj budućnosti.
Do sada se svijet zagrijao za oko 1,4°C, a već svjedočimo ekstremima, poput smrtonosnog toplotnog vala iz 2021. koji je ubio stotine ljudi u SAD i Kanadi.
Zagrijavanje iznad 2°C može pokrenuti katastrofalne i potencijalno nepovratne tačke preokreta, poput urušavanja ledenih ploča, što bi uzrokovalo razoran porast mora i potapanje obalnih gradova. Klimatski naučnik Daniel Swain opisuje svijet topliji za 2 do 3°C kao “katastrofu”.
“Svijet topliji za 3°C, samo da dam nekoliko konkretnih slika, to je svijet gdje je nivo mora metrima viši, gdje opstanak globalnih megagradova dolazi u pitanje”, kaže Swain. “Svijet s čestim, razornim poplavama i sušama. Svijet bez gotovo svih planinskih ledenjaka, s masivnom destabilizacijom Grenlandske i Zapadnoantarktičke ledene ploče. A to je samo početak.”
Joeri Rogelj s Imperial Collegea u Londonu, autor svih UN-ovih izvještaja o emisijama od 2010., kaže da su se projekcije budućeg zagrijavanja smanjile jer su zemlje ipak počele djelovati. “Smanjili smo oko 1°C iz očekivanog zagrijavanja… To je dobra vijest”, kaže.
Ali onda dodaje: “Ove godine je prvi put da, čak i kad gledamo sve opcije, ne nalazimo tehnički moguće scenarije koji bi ograničili zagrijavanje na 1,5°C.”
Rogelj naglašava da je putanja prema 2–3°C “izuzetno opasna” za sve zemlje, a posebno za siromašnije koje imaju najmanje resursa za prilagodbu. Ekstremni događaji, smrtonosni požari u SAD i Evropi, toplotni valovi u Pakistanu, poplave u Vijetnamu, pokazuju da se nacije ne uspijevaju nositi ni s trenutnim stanjem.
“S obzirom na sve dokaze, ništa između 2 i 3°C ne može se smatrati podnošljivim za život”, kaže on. “Što više učimo, to gore izgleda.”
Neki naučnici upozoravaju da se čak ni najgori scenariji ne mogu isključiti. Klimatologinja Kate Marvel objašnjava da je klimatski sistem izuzetno složen.
“Povratne sprege u ciklusu ugljika mogu izazvati još veće zagrijavanje nego što se očekuje”, kaže, navodeći mogućnosti poput smrti amazonske prašume ili topljenja arktičkog permafrosta, što bi oslobodilo ogromne količine stakleničkih plinova.
“Čak i 2–3°C je zastrašujuće”, kaže ona za CNN. Već vidimo ozbiljne poremećaje, a utjecaji nisu linearni. “Porast mora nije problem… sve dok ne probije vaše brane. Suša je ‘podnošljiva’… sve dok grad ili farma ne ostanu bez vode.”
“Napredovali smo, ali ne možemo se opustiti i uvjeravati se da smo sigurni.