Planovi za spašavanje polarnog leda i „popravak“ klime pomoću tehnologije predstavljaju „pogrešnu“ distrakciju od hitne potrebe za smanjenjem emisija stakleničkih plinova, navodi se u novoj naučnoj procjeni koja je ponovo pokrenula raspravu o tzv. geoinženjeringu.
Arktik se zagrijava barem tri puta brže od ostatka planeta, što dovodi do porasta nivoa mora i povećava rizik od ekstremnih vremenskih prilika u Evropi. Dok neki naučnici tvrde da je dobrodošao svaki napor da se spriječi klimatski kolaps, drugi upozoravaju na opasnosti tehnoloških rješenja.
„Privlačan prijedlog, ali uopće ne drži vodu“
Profesor Martin Siegert, glaciolog sa Univerziteta u Exeteru, izjavio je za Sky News da je korištenje tehnologije za rješavanje problema „lažno obećanje“. Pregledom prijedloga, poput reflektovanja sunčeve svjetlosti ili postavljanja barijera protiv tople morske vode, zaključeno je da su takve metode preskupe, teško izvedive u velikim razmjerima i mogle bi donijeti više štete nego koristi.
„To je privlačan prijedlog, ali uopće ne drži vodu“, rekao je Siegert. „Zapravo je prilično opasno jer bi se neki ljudi mogli osloniti na to kao način da „izliječe“ planet, ali mi jednostavno ne mislimo da je to održivo.“
Izvještaj je objavljen u časopisu Frontiers in Science i analizirao je tehnike poput raspršivanja čestica u atmosferu, postavljanja barijera na morsko dno ili dodavanja hranjivih tvari u okeane. Zaključak je da su sve metode nedokazane i mogu imati nepredvidive posljedice po okoliš.
„Ono što možemo učiniti da spasimo polarne regije jeste smanjiti emisije stakleničkih plinova na neto nulu unutar sljedećih 30-ak godina. To će pomoći našim polarnim regijama i zasigurno će pomoći planetu“, dodao je profesor Siegert.
Prvi testovi ipak kreću
S druge strane, britanski naučnici sa Univerziteta u Cambridgeu pripremaju se ove zime za jedno od prvih ispitivanja geoinženjeringa na Arktiku, tvrdeći da nijedna ideja ne smije biti isključena. Planiraju koristiti pumpe za preplavljivanje površine plutajućeg leda smrznutom morskom vodom, u nadi da će led postati deblji i otporniji na ljetno otapanje.
Shaun Fitzgerald, direktor Univerzitetskog centra za popravak klime, ističe da se tehnologija mora testirati: „Ako to ostavimo 20 godina i klimatske promjene se nastave, a mi nismo obavili svoj posao i razmotrili potencijalne opcije, onda ćemo biti u užasnoj situaciji. Dugujemo budućim generacijama da ih opremimo više znanja o ovome.“
Projekt finansira vladina Agencija za napredna istraživanja i izume (ARIA). Plan je postaviti četiri pumpe na kvadratni kilometar morskog leda, no dugoročna vizija uključuje čak milion pumpi koje bi pokrile 10% arktičkog leda. „Nema malih brojeva kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena“, zaključio je dr. Fitzgerald.