Rad na crno svake godine Njemačku košta milione eura, zbog čega carinske službe imaju ključnu ulogu u njegovom otkrivanju i suzbijanju. Riječ je o zahtjevnom i odgovornom poslu, ali i o zanimanju koje donosi sigurnu karijeru i iznadprosječna primanja.
Njemački mediji navode da carinski službenici specijalizirani za finansijsku kontrolu rada na crno provjeravaju da li poslodavci isplaćuju zakonom propisane minimalne plate, jesu li firme uredno registrovane te da li se redovno uplaćuju doprinosi za socijalno osiguranje.
U okviru svojih dužnosti obilaze različite objekte u kojima se najčešće otkrivaju neprijavljeni radnici i ilegalno zapošljavanje, uključujući:
- restorane i objekte brze hrane,
- gradilišta,
- dostavne službe.
Prema primjeru koji su objavili njemački mediji, jedna carinska službenica koja radi na suzbijanju rada na crno prima osnovnu platu od 3.142 eura bruto, uz dodatak za rizik od 228 eura.
Ukupna bruto plata iznosi 3.375 eura mjesečno, a nakon poreza i privatnog zdravstvenog osiguranja ostaje joj oko 2.596 eura neto. Godišnja bruto zarada dostiže približno 40.166 eura.
Plate u njemačkoj carinskoj službi određene su saveznim zakonom i zavise od nivoa službe i radnog iskustva. Početne bruto plate kreću se od oko 2.960 eura u srednjoj službi do približno 3.350 eura u višoj službi.
Jedna od najvećih prednosti ovog zanimanja jeste sigurnost zaposlenja u državnoj službi. Carinski službenici ne plaćaju doprinose za državno zdravstveno osiguranje niti osiguranje za slučaj nezaposlenosti, što im omogućava veću neto platu u odnosu na mnoge druge profesije.
Tokom obuke polaznici zarađuju oko 1.473 eura mjesečno u srednjoj službi, odnosno oko 1.744 eura kroz dualni studijski program za višu službu.
Na početku karijere plate se kreću između 2.500 i 3.300 eura bruto, dok iskusni službenici i rukovodeći kadrovi mogu ostvarivati zaradu i do 6.400 eura bruto mjesečno.
U Njemačkoj trenutno radi oko 9.700 službenika u jedinici za finansijsku kontrolu rada na crno. Tokom prošle godine pregledano je više od 25.000 poslodavaca, a pokrenut je veliki broj prekršajnih i krivičnih postupaka.
Najviše nepravilnosti otkriveno je u ugostiteljstvu, gdje je evidentirano više od 13.000 prekršaja, dok su sumnje na neprijavljeni rad zabilježene i u frizerskim i kozmetičkim salonima te u sektoru dostave i logistike.
Prema procjenama Njemačkog ekonomskog instituta (IW), više od tri miliona ljudi u zemlji svake godine radi neprijavljeno. Finansijska šteta nastala zbog utvrđenih nepravilnosti tokom 2025. godine procijenjena je na oko 675 miliona eura, dok su izrečene kazne rezultirale presudama koje ukupno iznose oko 1.200 godina zatvora.