Poremećaji na tržištu energenata i sigurnosni rizici u fokusu su Vlade RH, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković, istaknuvši da je paket pomoći vrijedan 450 milijuna eura usmjeren na ublažavanje posljedica nove krize.
Naglasio je kako je hrvatska vlada u proteklom desetljeću stekla iskustvo u upravljanju krizama te da je paket mjera rezultat takvog pristupa.
"Zato smo donijeli 10. paket mjera vrijedan 450 miliona eura. Usmjeren je na amortizaciju i smanjenje cijena goriva i ukapljenog naftnog plina. Pritom smo dodali paket koji je usmjeren na one na koje ova kriza najviše utječe, poručio je.
Dio mjera odnosi se i na potporu gospodarstvu, osobito poljoprivredi i ribarstvu.
"Uz maloprodaju, što je važno za gospodarstvo, pripremili smo paket od 20 miliona eura za poljoprivrednike. Slično je s paketom od osam miliona eura za ribarstvo plus ona snažna potpora ugroženim kupcima energenata, rekao je hrvatski premijer, piše HRT.
Upozorio je na visoku energetsku ovisnost Evrope o uvozu.
"Evropa je kao kontinent u potpunosti ovisna o drugima i u gospodarskom smislu silno ranjiva kada se događaju ovakvi vanjski šokovi. Da bismo to smanjili, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije, rekao je.
Govoreći o mogućim nestašicama, poručio je da razloga za zabrinutost nema.
"Naš je cilj sve ovo vrijeme održati sigurnost opskrbe i ona nikad nije došla u pitanje. Imamo svoj naftni terminal, rafineriju i LNG terminal. Energetski smo dobro pozicionirani. Komuniciramo s distributerima i kada gledate mjere koje su donesene za smanjivanje cijena naftnih derivata, tu postoji ravnoteža. Dio mjera snižavanja cijena bio je nauštrb trošarina koje su prihod proračuna, a dio je bio na premijer koje su prihod distributera, dodao je.
Zaključno je istaknuo da Vlada RH nastoji održati cijene na prihvatljivoj razini.
"Cijene koje su danas u maloprodaji još su niže nego što su bile najviše cijene 2022. u vrijeme početka ruske agresije na Ukrajinu, zaključio je.
Osvrnuo se i na jačanje odbrambenih kapaciteta Hrvatske.
"Imamo značajan iskorak u modernizaciji Hrvatske vojske. Od 2016. budžet Ministarstva odbrane povećali smo tri puta, a izdvajanja su iznad dva posto BDP-a, rekao je.
Naglasio je kako je protuzračna obrana jedan od prioriteta.
"Protuzračna odbrana je jedan od ključnih aspekata i tu su predviđena daljnja ulaganja. Moramo biti dovoljno snažni da se oslanjamo na sebe, ali i dalje ostajemo dio NATO-a i Evropske unije, rekao je hrvatski premijer