Bitka protiv krijumčara ljudi i nezakonitih migracija jedna je od najvažnijih zadaća koje stoje pred Evropom, rekao je u petak u Tirani hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Bitka protiv krijumčara ljudi je najvažnija bitka. Kvalitetna saradnja sa susjednim zemljama, rješavanje problema na izvoru nastanka nezakonitih migracija okvir su politike koju svi skupa želimo”, rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Evropske političke zajednice, foruma za saradnju, koji uključuje sve zemlje na evropskom kontinentu, osim Rusije i Bjelorusije.
Okrugli stol
Plenković je zajedno s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani predsjedavao okruglim stolom i migracijama koji je organiziran u okviru samita.
Uz borbu protiv ilegalnih migracija, važno je imati strukturiranu politiku zakonitih migracija kako bi se, s obzirom na negativne demografske trendove, praktički u svim članicama Evropske unije moglo rješavati pitanje potreba tržišta rada, dodao je Plenković.
Glavne teme na šestom samitu Europske političke zajednice bili su pregovori o miru u Ukrajini, borba protiv nezakonitih migracija, konkurentnost europskog gospodarstva.
Osim plenarnih sjednica na početku i na kraju samita, rasprava se vodila na tri odvojena okrugla stola.
Odbrambene sposobnosti
Tema prvog okruglog stola bila je sigurnost i demokratska otpornost Europe, uključujući goruće izazove poput podrške Ukrajini u njenim nastojanjima za pravednim i trajnim mirom - te dugoročne poput zaštite demokratskih procesa od stranog uplitanja i jačanje kolektivnih odbrambenih sposobnosti Europe.
Na drugom okruglom stolu bilo je riječi o konkurentnosti i ekonomskoj sigurnosti, s naglaskom na inovacijama, digitalnoj infrastrukturu, energetskoj otpornosti i strateškoj autonomiji potrebnoj za osiguranje ključnih lanaca snabdijevanjea za uravnoteženje klimatskih ciljeva s industrijskim razvojem.
Na na trećem okruglom stolu razgovaralo se o migracijama, mobilnosti i osnaživanju uloge mladih.
Govoreći o Ukrajini, koju je predstavljao predsjednik Volodimir Zelenskij, Plenković je rekao da su pregovori koji su se danas vodili u Istanbulu s Rusijom tek inicijalna faza, daleko od toga da budu ozbiljni razgovori.
“Zelenskij nas je izvijestio o spremnosti Ukrajine na razgovore i razočaran je što jučer na razgovore nije došao ruski predsjednik Vladimir Putin”, kaže Plenković.
Ponašanje Rusije
Dodao je da je ukrajinska delegacija imalo sve ovlasti za pregovore, što nije bio slučaj s ruskom stranom.
Komentirajući ponašanje Rusije, Plenković kaže da bi Moskva najradije da Ukrajinci nemaju svoju vojsku nego neke jedinice s lakim naoružanjem, koje bi praktički bile nemoćne u bilo kakvoj budućoj agresiji.
Upozorio je da bi nagrađivanje ruske agresije ukrajinskom teritorijom bilo kraj međunarodnog prava.
“Ako se to nagradi tuđom teritorijom, onda će sutra bilo koji veći agresivniji akter gledati ko je je u njegovom susjedstvu slab i manji i onda će po jednakom načelu uzimati teritoriju.
To je de facto kraj međunarodnoga prava”, rekao je Plenković.
“Zamislite samo da je Hrvatska ostala bez, recimo Knina, Petrinje, Vukovara koji su bili privremeno okupirani”, dodao je on.