Pješčane đavole na Marsu naučnici posmatraju pomoću rovera i sondi već decenijama, a novo istraživanje prvo je koje je uspjelo pratiti kretanje ili "ples" velikog broja ovih vrtloga prašine i utvrditi kako zaista putuju površinom Crvene planete.
Studiju je vodio Valentin Bikel sa Univerziteta u Bernu. Njihov katalog je prvi koji uključuje brzine i pravce kretanja pješčanih đavola širom Marsa, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
Pješčane oluje čine inače nevidljivi vjetar vidljivim. Mjerenjem njihove brzine i smjera kretanja počeli smo mapirati vjetar po cijeloj površini Marsa. To je ranije bilo nemoguće jer nismo imali dovoljno podataka za ovakva mjerenja na globalnom nivou – rekao je on.
Mars je dramatična planeta, sa ogromnim vulkanima i prostranim kraterima. Zašto bismo se fokusirali na nešto što se čini tako dosadnim kao vrtlozi prašine?
Prašina može zakloniti Sunce i tako održavati dnevne temperature nižim, a djeluje i kao deka koja održava noćne temperature višim. Čestice prašine mogu poslužiti kao početna tačka za formiranje oblaka, dok pješčane oluje mogu čak natjerati vodenu paru da pobjegne u svemir.
Za razliku od Zemlje, gdje se kišom ispire iz vazduha, prašina može dugo ostati u Marsovoj atmosferi, gdje se raznosi po cijeloj planeti. Radi boljeg razumijevanja klime na Marsu, naučnici žele shvatiti kada, gdje i kako se prašina podiže sa površine u atmosferu.
Za ovu novu studiju, istraživači su obučili neuronsku mrežu da prepoznaje pješčane đavole, a zatim su pretražili slike koje su snimili Mars Ekspres od 2004. i EgzoMars od 2016. Napravili su katalog od 1.039 pješčanih đavola.
Prateći brzinu kretanja pješčanih oluja, istraživači su otkrili brzine vjetra do 44 metra po sekundi ili 158 kilometara na sat. To je brže nego što je ikada izmjereno roverima na tlu – iako je važno napomenuti da je Marsova atmosfera toliko rijetka da čovjek jedva bi primijetio vjetar od 100 kilometara na sat na Crvenoj planeti.
Studija je objavljena u Science Advances.
Pješčani đavo je naziv za vrtloge prašine, koje je na Marsu prva zabilježila sonda Viking.