Sve je više spekulacija da bi se ruske snage mogle spremati za preuzimanje koridora Suvalki. Kako piše ekskluzivno za Novaju gazetu, nezavisni ruski opozicioni list, poznati ruski politikolog Jurij Fedorov, u ruskim vojnim krugovima već nekoliko mjeseci raspravlja se o tome kako da se odbrani kalinjingradska eksklava i da li je njena odbrana uopšte moguća. Prije otprilike mjesec dana o tome je govorio Andrej Kartapolov, ruski poslanik u Dumi i bivši zamjenik ministra odbrane, koji je izjavio da je prebacivanje plaćenika Wagnera u Bjelorusiju "suptilan potez" u režiji Vladimira Putina, čiji je krajnji cilj zauzimanje koridora Suvalki, koji se graniči s Poljskom i Litvanijom.
Iako dvije susjedne zemlje ne pokazuju znakove da bi htjele da ga zauzmu, te su vlade neizbježno već razmotrile kako bi mogle da reaguju u slučaju napada Rusije.
Kanal na Telegramu Tajne Kremlja u martu je objavio neprovjerene tvrdnje da je zbog ljudskih gubitaka u Ukrajini broj ruskih vojnika stacioniranih u Kaljinjingradu smanjen za otprilike polovinu. Isti kanal u maju je izvijestio da se broj borbeno spremnih jedinica u Kaljinjingradskom regionu "znatno smanjio", komentarišući da je "svako sa imalo borbenog iskustva poslat u Ukrajinu".
Istovremeno su počele glasine o razvijanju dva vojna scenarija za uspostavu kopnenog koridora između Bjelorusije i Kaljinjingrada kroz Litvaniju ili Poljsku, a oba uključuju napad na granicu i prebacivanje vojne opreme iz Bjelorusije.
Samo nekoliko dana pre pobune Wagner grupe, isti kanal na Telegramu otkrio je da izvještaj grupe vojnih, ekonomskih i političkih stručnjaka kruži među moskovskim zvaničnicima. U dokumentu su navedeni potencijalni potezi u slučaju uspješne kontraofanzive ukrajinskih oružanih snaga.
Prije svega, Abhazija, nepriznata otcjepljena regija Gruzije koju Moskva podržava od ranih 90-ih, mogla bi biti proglašena dijelom Rusije, što bi proširilo rusku teritoriju i za birače stvorilo privid o tome kako Rusi "ne ostavljaju svoje".
Drugo, ruske trupe bi se mogle vratiti u Nagorno-Karabah. To je, ocjenjuje Gazeta, ideja koju je mogao smisliti samo general jer Rusiju dovodi u probleme i s Azerbejdžanom i s Turskom, stvara ozbiljne probleme s vojnim bazama u sirijskom Heimimu i Tartusu. I najgore, to bi mogao biti početak otvaranja "drugog fronta", o čemu se već čulo s ruske strane.
Postoji i treća opcija. A to je da se natjera Bjelorusija da postavi koridor do Kaljinjingrada kroz takozvani Suvalkijev jaz, uz poljsko-litvansku granicu. Zaslužni za ideju čak su uzeli u obzir činjenicu da su te dvije zemlje članice NATO-a i da bi invazija na njihovu teritoriju mogla dovesti do rata sa Sjevernoatlantskim savezom.
Ali prema autorima navodnog izvještaja, ako bi proboj bio brz i odlučan, NATO jednostavno ne bi imao dovoljno vremena za reakciju, a kada se koridor postavi, bit će prekasno.
