Ekonomija

Počelo je: Rastu rate kredita građana u BiH. Posljedica je to inflacije u eurozoni

Odluka Evropske centralne banke da poveća referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena kako bi obuzdala inflaciju, odrazila se i na banke u Republici Srpskoj. Od osam banaka, koliko ih posluje u bankarskom sektoru, šest je potvrdilo povećanje rata za svoje klijente, saopšteno je iz Agencije za bankarstvo RS.

Agencija za bankarstvo RS potvrdila je da je rast anuiteta na kredite s promjenljivom kamatnom stopom neminovan, jer je došlo do rasta Euribora. Sve banke koje povećavaju rate kredita po osnovu promjenjive kamatne stope dužne su obavijestiti korisnike.

"Uvažavajući činjenicu da je promjenjiva kamatna stopa predviđena i prije samog zasnivanja ugovora o kreditu, tj. klijent je pravovremeno i tačno informisan o mogućnosti da dođe do promjene u visini kamatne stope, takva ista promjena ne bi trebalo da ugrozi sposobnost klijenta da uredno izmiruje svoje obaveze", naveli su iz Agencije za bankarstvo RS.

I neke banke u Federaciji BiH počele su slati obavijesti klijentima o povećanju kamatnih stopa na kredite.

Ekonomista Faruk Hadžić mjesecima je upozoravao na ovaj scenarij, posebno kada je riječ o kreditima dogovorenim sa varijabilnom kamatnom stopom.

"Na vrijeme smo najavili da se građani ne trebaju iznenaditi ako imaju kredit sa ugovorenom varijabilnom kamatnom stopom i ako rata kredita bude veća već od ovog mjeseca. Od prvog jula u pojedinim bankama je došlo do povećanja kamatnih stopa na postojeće kredite sa ugovorenom varijabilnom kamatnom stopom.

Drugim riječima, zavisno od dužine trajanja i visine kredita, građani će plaćati veći iznos kamata na postojeće kredite. Usklađivanje varijabilnog dijela kamatne stope se obično dešava dva puta godišnje, što zavisi od pojedine banke i definisane stavke u ugovoru. Trenutno povećanje u pojedinim bankama se kreće od 0,7% do 0,9%, što i nije tako mali iznos na veće kredite.

Najavljujući ovaj scenarij, nadali smo se da do povećanja ipak neće doći ove godine. Povećanje kamatnih stopa je mjera kojom će vlade širom svijeta pokušati smanjiti nivo inflacije. Što inflacija bude duže trajala, povećanje kamatnih stopa će biti veće. Problem je što se kroz povećanje kamatnih stopa smanjuje potrošnja, a time dolazi u najboljem slučaju do usporavanja ekonomije, a izvjesno recesije", napisao je Hadžić.

Do povećanja kamatnih stopa dolazi nakon odluke Evropske centralne banke da prvi put nakon 11 godina digne kamatne stope, dok pokušava da kontroliše rastuću inflaciju u eurozoni. Evropska centralna banka povećala je ključnu kamatu za 50 baznih poena zbog inflacije u eurozoni, a do kraja godine planira novo povećanje.

"Moramo inflaciju dovesti na dva odsto u srednjoročnom periodu. To je imperativ, to je strategija, to je objektivan pregled", izjavila je predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde.

Iako bankari tvrde da je riječ o blagom povećanju, građani strahuju od mogućih većih kamatnih stopa i, generalno, novih poskupljenja.

Očekuje se da će inflacija neko vrijeme ostati visoka zbog kontinuiranih pritisaka izazvanih cijenama energije i hrane. Viši inflacijski pritisci proizilaze i iz pada vrijednosti evra.