Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH poziva stanovništvo da se vakcinišu protiv sezonske gripe. Posebno osobe starije životne dobi i osobe s hroničnim bolestima.
"Zainteresirani se mogu vakcinisati protiv sezonske gripe. Svakog ponedjeljka i petka u periodu od 9.00 do 15.00 sati u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH. Akcija će trajati do isteka zaliha vakcina", navodi se.
Kako podsjećaju, vakcinisanje protiv sezonske gripe je jedini pravi vid zaštite. Posebno se preporučuje osobama koje imaju povećan rizik od komplikacija ove bolesti.
"Osobama starijim od 65 godina, štićenicima domova za starije osobe. Kaoi institucije za njegu hroničnih bolesnika. Bez obzira na dob, uključujući i djecu.
Kao i radnicima u domovima za starije osobe te institucijama za njegu hroničnih bolesnika, osobama s hroničnim oboljenjima. Uključujući i djecu. Posebno oboljenjima srca i pluća, a posebno djeci s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama.
U slučaju da se osoba za koju je vakcinisanje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja, ne može vakcinisati (kontraindikacija) umjesto njih se pod istim uslovima mogu se vaknisati osobe iz njihove bliske okoline. Vakcinisanje protiv sezonske gripe preporučuje se i zdravstvenim radnicima i trudnicama", navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kada se gripa javlja?
U nastavku vam donosimo glavne simptome gripe.
Gripa (influenca) je veoma zarazna virusna infekcija dišnih puteva i organa. Procjenjuje se da 5-20% stanovništva svake godine oboli od gripe. Osnovne karakteristike gripe su nagli početak i povišena temperatura, bolovi u mišićima, grlobolja i u početku suhi kašalj (bez iskašljavanja sadržaja).
Bolest se javlja kod svih uzrasta. Iako kod većine osoba bolest traje samo nekoliko dana, kod nekih osoba bolest može imati teži, ozbiljniji tok. To zahtijeva smještaj i boravak u bolnici. Gripa može prerasti u upalu pluća, pa čak dovesti i do smrti.
Virusi gripe (influence) dijele se na tri tipa: A, B i C. Tipovi A i B su odgovorni za epidemije bolesti koja se javlja gotovo tokom svake zime. Virusi tipa A predstavljaju najvirulentnije humane patogene i uzrokuju najčešće i najteže bolesti kod ljudi. Sporija mutacija virusa tipa B uz manji broj prijenosnika sprečava pandemije gripe tipa B. Tip C uzrokuje blagu ili nesimptomatsku bolest. Ne uzrokuje epidemije i nema značajnog utjecaja na javno zdravlje, poput tipa A ili B.
Virusi gripe kontinuirano mutiraju
Virusi gripe kontinuirano mutiraju i mijenjaju se, što onemogućava da „stara“ antitijela, stečena nakon ranije preležane infekcije kao rezultat odbrambenog imunog odgovora organizma, u potpunosti prepoznaju „nove“ (mutirane) viruse i djeluju protiv njih. Tako ista osoba može oboljeti od gripe i više puta. Kako god, stara antitijela omogućuju samo kratkotrajnu i djelomičnu zaštitu od ponovne infekcije virusom gripe.
Osobe koje imaju povećani rizik obolijevanja od gripe, odnosno kod kojih postoji rizik da bi gripa mogla dovesti do komplikacija koje se mogu razviti u ozbiljnu i opasnu bolest nazivamo visokorizičnim osobama. Takvim se osobama preporučuje vakcinacija protiv gripe, kako bi ojačale svoj imunitet i time značajno smanjili rizik da se kod njih razvije ozbiljniji, teži oblik bolesti sa komplikacijama ili smrtnim ishodom. Smrtni ishod kod gripe češći je kod djece (njihov odbrambeni sistem još je nedovoljno razvijen) i kod mladih, starijih i osoba s drugim zdravstvenim problemima.
