Ako evropske zemlje uskoro ne preduzmu odlučne korake, Elon Musk i države poput Kine i Rusije preuzet će dominaciju nad svemirom, upozorio je admiral Pierre Vandier, vrhovni komandant NATO saveza za transformaciju, u razgovoru za Politico.
Ne može biti evropskog suvereniteta bez prisustva u svemiru. Potrebno je veliko, hitno buđenje da bi Evropljani uopće počeli s ozbiljnim svemirskim ambicijama, poručio je Vandier.
Amerikanci nas sami pozivaju na osamostaljenje – da Evropa konačno preuzme odgovornost, uključujući i u svemiru. To je ogromna prilika, dodao je.
Rat u Ukrajini i zavisnost od SpaceX-a
Rat u Ukrajini jasno je pokazao značaj svemirskih sredstava za komunikaciju i prikupljanje obavještajnih podataka. Istovremeno je razotkrio i bolnu zavisnost Evrope od ograničenog broja američkih kompanija, naročito Muskove kompanije SpaceX. Evropski rivalski sistem IRIS² neće biti funkcionalan prije 2030. godine.
Svemir se, paralelno s tim, sve više pretvara i u potencijalno bojno polje. Ranije ovog mjeseca, američka Svemirska komanda opisala je svemir kao visoko osporavano strateško okruženje, uz direktno navođenje Kine i Rusije. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte također je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da Moskva planira postaviti nuklearno oružje u orbitu.
Danas sve više aktera uvodi oružje u svemir, upozorio je Vandier, navodeći među njima i orbitalno oružje koje može izbjeći sisteme ranog upozorenja, kao i sisteme za ometanje, onesposobljavanje ili izbacivanje satelita iz orbite.
Nova arhitektura svemira zahtijeva novi pristup
Militarizacija svemira mijenja temeljne principe djelovanja u toj domeni, što znači da Evropa mora promijeniti i način poslovanja svojih kompanija. Većina svemirske infrastrukture danas je dvostruke namjene – služi i civilnim i vojnim potrebama.
Da bi bile otporne na prijetnje, države više ne mogu zavisiti isključivo od skupih geostacionarnih satelita. Umjesto toga, potrebno je razvijati rezervne konstelacije u niskoj orbiti, čiji sateliti koštaju između 100.000 i 150.000 dolara, naspram 300–400 miliona dolara koliko iznose cijene velikih satelita.
Evropljani jesu konkurentni u geostacionarnom sektoru, zahvaljujući firmama poput ArianeGroup, ali tržištem takozvanog New Space-a dominira SpaceX, koji je revolucionirao troškove lansiranja zahvaljujući višekratnim raketama.
Evropski ekonomski model bazira se na geostacionarnim satelitima. Pitanje je: zar ne treba da se mijenja? Ako se ne promijeni, Evropa bi mogla ispasti iz igre, upozorio je Vandier.
Evropa daleko od centra tržišta
Evropa je danas daleko od centra tržišta, što je ogroman problem, jer je evropski suverenitet u svemiru uveliko baziran na američkim vojnim i komercijalnim uslugama, poručio je Vandier.
Iako neke evropske startup kompanije pokušavaju ući na tržište, uspjesi su ograničeni. Njemački Isar Aerospace doživio je neuspjeh kada je prva raketa Spectrum eksplodirala manje od minute nakon lansiranja iz Norveške, dok je norveška kompanija Kongsberg lansirala satelit preko SpaceX-a.
Evropski zakon o odbrani i "tržište svemira"
Vandier predlaže da Evropska komisija usvoji Evropski zakon o odbrani, koji bi stvorio regulatorne, finansijske i poreske uslove za razvoj nove odbrambene tehnologije i stimulisao mlade preduzetnike da razvijaju dvonamjenske sisteme za Evropu.
Također podržava američki prijedlog da Evropa razvije tržište svemira nalik američkom Joint Commercial Operations sistemu, gdje se vojne službe povezuju s komercijalnim firmama putem tzv. speed dating pristupa za kupovinu svemirskih usluga i tehnologija.
NATO-ova sve aktivnija uloga
NATO preuzima sve aktivniju ulogu u svemiru, ali još nije jasno kako će obaveze biti podijeljene među članicama.
Opremljujemo se alatima za svemirsku situacijsku svijest – da bismo mogli pratiti, razumjeti i koordinirati akcije, objasnio je Vandier. To NATO-u daje mogućnost da zvanično utvrdi odgovornost – što nazivamo atribucija.
Tako savez može odlučiti o kontramjerama, s većim političkim utjecajem nego kada reagira pojedinačna zemlja poput Francuske ili SAD-a, istakao je.
Najvažnije svemirske sile NATO-a, pored SAD-a i Francuske, su još i Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Norveška, Kanada i Njemačka.
Ambicije postoje, ali još bez strateškog prioriteta
Iako su zemlje članice NATO-a 2019. godine proglasile svemir punopravnom operativnom domenom, ažurirani ciljevi za ovu godinu i dalje ne uključuju svemir u jednakoj mjeri kao kopno, more ili zrak.
Prije određivanja ciljeva, moramo tačno znati šta države mogu da ponude i šta im je potrebno, kaže Vandier. U budućnosti, zemlje bi mogle dijeliti ono što nedostaje ili zatražiti od NATO-a da pribavi usluge.
U obzir dolazi i model zajedničkog vlasništva nad vojnim satelitskim konstelacijama, dodaje.
Samit u junu fokusiran na budžet, ne svemir
U kratkom roku, admiral ne očekuje da će NATO lideri na junskom samitu u Hagu snažno istaknuti svemirska pitanja.
Glavna tema će biti Trumpov zahtjev da članice NATO-a izdvajaju 5% BDP-a za odbranu, rekao je Vandier. Bilo bi lijepo da se spomene i svemir, ali još nismo stigli do te tačke.