Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu zvanično je započela desetogodišnji naučni program Legacy Survey of Space and Time (LSST), jedno od najambicioznijih astronomskih istraživanja u historiji.
Kako je saopćeno, tokom naredne decenije bit će napravljena najveća i najdetaljnija mapa južnog neba do sada, što će otvoriti potpuno novu eru u astronomiji i astrofizici.
Opservatoriju Rubin finansiraju Nacionalna naučna fondacija SAD (NSF) i Ministarstvo energetike SAD (DOE), a svečano je otvorena u junu 2025. godine.
„Godinu nakon svečanog otvaranja, zvanično počinje projekat koji će u narednim godinama promijeniti način na koji istražujemo i razumijemo svemir. Opservatorija Rubin će sa vrha planine u Čileu narednih deset godina neprekidno posmatrati nebo koristeći najveću astronomsku kameru ikada napravljenu“, navodi se u saopćenju.
Zahvaljujući kombinaciji ogromnog ogledala, širokog vidnog polja i kamere rezolucije čak 3.200 megapiksela, novi snimak neba bit će napravljen svakih 40 sekundi. Na taj način nastat će jedinstveni time-lapse prikaz svemira u ultra visokoj rezoluciji, kakav astronomija do sada nije imala.
Tokom revolucionarnog programa LSST svaka tačka južnog neba bit će fotografisana najmanje 800 puta.
Opservatorija će svake noći prikupiti oko 10 terabajta podataka i generisati milione upozorenja o novootkrivenim ili promjenjivim objektima na nebu. To će astronomima širom svijeta omogućiti da gotovo u stvarnom vremenu prate zanimljive kosmičke događaje.
Cilj projekta je izrada najdetaljnije mape svemira do sada. Naučnici će moći pratiti eksplozije supernova, promjenjive zvijezde, kretanje miliona asteroida, razvoj galaksija, ali i brojne kosmičke pojave koje do sada nisu bile uočene.
Istovremeno, Opservatorija Rubin postat će najmoćniji instrument za otkrivanje novih objekata u Sunčevom sistemu. Već u početnoj fazi rada otkriveno je više od 11.000 do tada nepoznatih asteroida, među kojima su i objekti koji prolaze u blizini Zemlje.
Doprinos naučnika sa Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu ogleda se u razvoju softverskih sistema zasnovanih na vještačkoj inteligenciji za obradu ogromnih količina podataka iz dubokog svemira, kako bi se prepoznali rijetki i do sada nepoznati signali.
Po završetku desetogodišnjeg programa, naučnicima će biti dostupna baza podataka koja će sadržavati milijarde astronomskih objekata i bilione pojedinačnih mjerenja. Očekuje se da će upravo ova baza postati jedan od najvažnijih izvora za buduća astronomska istraživanja i otvoriti vrata otkrićima koja danas još nije moguće ni zamisliti.