Stotine filmskih autora traže od Venecije da se jasno odredi prema tragediji u Gazi, dok je izraelska glumica Gal Gadot otkazala dolazak zbog pro-palestinske kampanje. Dok traje rasprava o ulozi festivala između umjetnosti i politike, na Lido stižu najveće svjetske filmske zvijezde i premijere koje će oblikovati oskarovsku utrku.
Uoči početka 82. izdanja Venecijanskog filmskog festivala, grupa međunarodnih autora okupljenih u inicijativi Venice4Palestine uputila je otvoreno pismo organizatorima Biennalea di Venezia, te paralelnim sekcijama Venice Days i International Critics’ Week. Od festivala traže da bude hrabriji i jasniji u osudi genocida i etničkog čišćenja u Gazi te da se ne pretvori u, kako pišu, „tužan i plitak sajam taštine“.
Naglašavaju da filmska industrija ne može ostati izolirana od stvarnosti te da nema filma bez čovječnosti. Pismo je potpisalo 1500 italijanskih i međunarodnih filmskih autora, među kojima su Toni Servillo, Alice i Alba Rohrwacher, Céline Sciamma, Audrey Diwan, Ken Loach, Charles Dance, te palestinski autori Arab i Tarzan Nasser, nagrađeni ove godine u Cannesu.
Kontroverze su dodatno rasplamsane viješću da izraelska glumica Gal Gadot neće doći na premijeru filma In the Hands of Dante Juliana Schnabela, iako je ranije najavljeno da će pratiti ekipu. Prema pisanju italijanskog lista La Repubblica, razlog su pro-palestinski pritisci nakon što je Venice4Palestine zatražio da se povuku pozivnice umjetnicima koji su javno podržavali izraelsku vladu.
Gadot, koja u filmu glumi uz Gerarda Butlera, tako je odlučila preskočiti ovogodišnji festival, a njen izostanak tumači se kao znak koliko se filmski događaji sve teže odvajaju od političkih rasprava koje ih okružuju.
Na kritike je brzo reagirao Biennale. Podsjetili su da je Venecija kroz historiju bila mjesto otvorene rasprave i društvene osjetljivosti. Kao dokaz naveli su ovogodišnji natjecateljski film The Voice of Hind Rajab tuniske autorice Kaouther Ben Hanie, koji rekonstruira ubistvo šestogodišnje palestinske djevojčice u automobilu pogođenom izraelskim projektilom, ali i prošlogodišnji program u kojem je prikazan izraelski film Of Dogs and Men. „Biennale je, kao i uvijek, otvoren za dijalog“, poručili su organizatori.
Iako se vode rasprave, festival i dalje ostaje ključna pozornica svjetske kinematografije. U glavnoj konkurenciji nalazi se 21 film, među kojima novi rad Oliviera Assayasa „Čarobnjak iz Kremlja“ s Judeom Lawom u ulozi Vladimira Putina, politički triler Kathryn Bigelow „A House of Dynamite“ o nuklearnoj krizi u Bijeloj kući, sportska drama Bennyja Safdieja „The Smashing Machine“ s Dwaynom Johnsonom i Emily Blunt, te „Frankenstein“ Guillerma del Tora, jedan od najočekivanijih blockbustera festivala.
Publika s nestrpljenjem očekuje i povratak Yorgosa Lanthimosa s filmom Bugonia i Emmom Stone, Georgea Clooneyja u komediji Noaha Baumbacha i Grete Gerwig Jay Kelly, kao i film The Testament of Ann Lee norveške autorice Mone Fastvold.
Teško je zamisliti da će Venecija ostati neutralna. Posebnu političku težinu festivalu daje upravo film The Voice of Hind Rajab, koji rekonstruira stvaran događaj iz Gaze početkom 2024. – smrt šestogodišnje djevojčice Hind Rajab. Ona je satima bila zarobljena u automobilu punom mrtvih članova porodice nakon izraelskog napada. Tokom tog vremena uspjela je telefonom kontaktirati Crveni polumjesec i moliti za pomoć. Kada su spasioci napokon krenuli prema njoj, i oni su ubijeni. Hind je pronađena mrtva sedmicu dana kasnije.
Film taj tragični događaj pretvara u snažan politički i emotivni komentar, postavljajući festivalskoj publici pitanje: kako umjetnost može svjedočiti o ratnim zločinima dok se oni još uvijek odvijaju?
Venecija se tako ove godine nalazi između glamura i politike. S jedne strane, ona ostaje glamurozna pozornica na kojoj se svjetske zvijezde nadmeću za Zlatnog lava i započinju utrku za najvažnije filmske nagrade, a s druge strane suočava se s pritiscima da zauzme moralni i politički stav prema jednom od najtragičnijih sukoba našeg vremena.
Hoće li Mostra, kako traže autori okupljeni u Venice4Palestine, postati mjesto otpora i dijaloga ili će se pretvoriti u još jednu, tužnu i praznu pozornicu ravnodušnosti i taštine, pokazat će se od 27. augusta do 6. septembra, dok Lido bude u fokusu svjetske javnosti.