Podmorski internet kablovi prenose ogroman dio globalnog internet saobraćaja, ali su fizički vrlo ranjivi. Svih 48 ostrvskih država u svijetu oslanja se na ukupno 126 podmorskih kablova, dok su manje zemlje posebno ugrožene jer često nemaju alternativnu vezu u slučaju prekida.
Većina kvarova na podmorskim kablovima i dalje nastaje slučajno. Prema podacima Međunarodnog komiteta za zaštitu kablova, godišnje se dogodi između 150 i 200 kvarova, a oko 70 do 80 posto uzrokuju ljudske aktivnosti poput sidrenja brodova i ribolova.
Ipak, sve veći strah izaziva mogućnost namjerne sabotaže, jer kablovi danas nisu samo tehnička infrastruktura, nego i strateški resurs.
Najveći rizik snose male ostrvske države koje imaju samo jednu kablovsku vezu. Ako ona pukne, cijela zemlja može ostati bez stabilnog interneta.
Među posebno ranjivima su Tuvalu, Nauru i Kiribati, koje zavise od pojedinačnih kablova ili regionalnih mreža. Primjer Tonge iz 2022. godine pokazuje razmjere problema, nakon podmorske vulkanske erupcije jedini kabl je prekinut, a zemlja je bila bez interneta više od pet sedmica.
Dok velike zemlje poput Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Indonezije imaju više kablova i rezervnih ruta, manje države često nemaju finansijske mogućnosti za dodatnu infrastrukturu i brze popravke.
Dodatni problem je ograničen broj specijalizovanih brodova za popravku kablova, dok se infrastruktura prostire hiljadama kilometara po dnu okeana.
Sve veći geopolitički rizik uključuje mapiranje kablova u osjetljivim regijama, nadzor podmornica i razvoj tehnologija koje bi mogle da presijecaju kablove na velikim dubinama.
Za mnoge ostrvske države pitanje više nije da li će doći do prekida, već koliko brzo mogu da se oporave.
Bez dodatnih kablova, satelitskih alternativa i jače međunarodne saradnje, pojedine zemlje ostaju samo jedan ozbiljan kvar udaljene od potpune digitalne izolacije.