Španski arheolozi koji istražuju zaljev između Algecirasa i Gibraltara dokumentovali su više od 30 brodoloma koji su se dogodili na tom području tokom više od dvije hiljade godina, od 5. stoljeća prije nove ere pa sve do Drugog svjetskog rata.
Ovaj zaljev nalazi se na sjevernom ulazu u Gibraltarska vrata, ključnu pomorsku rutu koja povezuje Evropu i Afriku. Upravo zbog tog strateškog položaja, stoljećima je bio svojevrsno „usko grlo“ kroz koje su prolazili trgovački, istraživački i ratni brodovi, što objašnjava iznimnu koncentraciju olupina na relativno malom prostoru.
Projekt "Herakles"
Trogodišnji projekt koji vodi Univerzitet u Cádizu, u saradnji s Univerzitetom u Granadi, identifikovao je ukupno 151 arheološku lokaciju, uključujući čak 134 brodoloma. Do sada su detaljno dokumentovane 34 olupine, među kojima su feničanski, rimski, srednjovjekovni i moderni brodovi, kao i ostaci aviona iz 20. stoljeća.
Najstariji pronađeni brod potječe iz punskog perioda (5. vijek p.n.e.), a među nalazima se ističu deseci rimskih brodova koji svjedoče o trgovačkim rutama, ratovima i kulturnim kontaktima različitih civilizacija. Profesor Felipe Cerezo Andreo naglašava da je riječ o jednom od rijetkih mjesta na Mediteranu s tako raznolikim i gusto raspoređenim arheološkim ostacima različitih naroda.
Misteriozna kutija u obliku knjige
Posebno zanimljiv nalaz je olupina španske topovnjače Puente Mayorga IV iz 18. vijeka. Takva plovila su korištena za brze i prikrivene napade na britanske ratne brodove u blizini Gibraltara, a često su bila maskirana u ribarske brodove. Tokom istraživanja pronađen je i neobičan predmet, drvena kutija u obliku knjige. Iako se isprva pretpostavljalo da je služila za skrivanje tajnih dokumenata, pokazalo se da je sadržavala tek drvene češljeve, što sugeriše svakodnevnu i ličnu namjenu.
Prijetnje modernog doba i klimatskih promjena
Istraživači ističu da su ova nalazišta ugrožena modernim razvojem luka, radovima na produbljivanju morskog dna i izgradnjom infrastrukture, ali i klimatskim promjenama koje podižu nivo mora i mijenjaju sedimentne slojeve. Dodatni problem predstavlja invazivna alga koja prekriva olupine i otežava njihovo proučavanje.
Kako bi približili svoja otkrića javnosti, tim je izradio virtualne modele lokaliteta sa slikama u 360 stepeni, omogućujući ljudima da „zarone“ u podvodni svijet bez ulaska u more. Time žele potaknuti svijest o važnosti očuvanja ovog jedinstvenog arheološkog prostora.