Tim istraživača sa Univerziteta u Trentu uočio je ono što izgleda kao podzemna cijev od lave na Veneri, prvo podzemno obilježje ikada otkriveno na ovoj vulkanskoj planeti. Rezultati, opisani u studiji objavljenoj ovog mjeseca u časopisu Nature Communications, mogli bi potvrditi dugogodišnje teorije o vulkanizmu Venere i načinu na koji je on oblikovao planetu.
„Naše znanje o Veneri je i dalje ograničeno, i do sada nikada nismo imali priliku direktno posmatrati procese koji se odvijaju ispod površine Zemljine 'planete bliznakinje'. Identifikacija vulkanske šupljine je zato od posebnog značaja, jer nam omogućava da potvrdimo teorije koje su godinama samo pretpostavljale njihovo postojanje“, rekao je u saopštenju Lorenzo Bruzzone, profesor na Univerzitetu u Trentu i koautor studije.
Naučnici koji su radili na studiji analizirali su radio-podatke prikupljene tokom misije „Magellan“ između 1990. i 1992. godine. Letjelica je probila guste oblake Venere kako bi mapirala njenu površinu pomoću radara sa sintetičkom aparaturom.
Tim je analizirao radarske snimke u potrazi za znakovima lokalizovanog urušavanja površine i pronašao ono za šta vjeruju da je prazna podzemna cijev od lave u blizini vulkana Nyx Mons.
Širina tunela je oko 1 kilometar (znatno šire nego na Zemlji ili Marsu), debljina svoda je oko 150 metara, a visina šupljine najmanje 375 metara.
Tuneli lave su podzemni hodnici nastali vulkanskom aktivnošću. Obično se formiraju kao nusproizvod tokova bazaltne lave male viskoznosti, koja nastavlja teći ispod očvrsle površine. Kako je Venera planeta sa najvećom vulkanskom aktivnošću u Sunčevom sistemu, naučnici su dugo pretpostavljali postojanje ovakve mreže, ali je gusta atmosfera do sada onemogućavala njeno otkrivanje.
Otkrivanje prvog tunela ukazuje na to da bi ih ispod površine moglo biti još mnogo. Profesor Bruzzone ističe da ovo otkriće otvara nove perspektive za proučavanje evolucije planete.
Ipak, za konačnu potvrdu i pronalaženje novih struktura bit će potrebni podaci visoke rezolucije. Naučnici s nestrpljenjem iščekuju predstojeće misije, poput NASA-ine Veritas i misije EnVision Evropske svemirske agencije (ESA), čije je lansiranje planirano za 2031. godinu. One bi mogle omogućiti detaljno „skeniranje“ unutrašnjosti Venere i njenih drevnih vulkanskih tajni.