Ugladni magazin Politico objavio detaljne informacije o tome kako SAD trenutno vrše pritisak na NATO, a kako analizira ovaj magazin - to bi moglo negativno utjecati i na političku i sigurnosnu situaciju u BiH.
Njihovu analizu prenosimo u cijelosti:
Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donald Trump vrše pritisak na NATO da drastično smanji brojne svoje aktivnosti u inostranstvu, uključujući i okončanje ključne savezničke misije u Iraku, rekla su četiri NATO diplomata za POLITICO.
SAD su također posljednjih mjeseci lobirale da se smanji NATO-ova mirovna operacija na Kosovu te da se Ukrajini i indo-pacifičkim saveznicima ne dozvoli formalno učešće na godišnjem samitu Saveza u julu u Ankari.
Ova inicijativa odražava nastojanje Bijele kuće da NATO tretira kao striktno euroatlantski odbrambeni pakt i poništi decenije širenja na upravljanje krizama, globalna partnerstva i inicijative zasnovane na vrijednostima – što je dugo iritiralo američkog predsjednika i njegovu MAGA bazu.
Prema pritisku iz Washingtona, NATO bi ograničio takozvane 'aktivnosti izvan područja djelovanja', koje prelaze osnovne zadatke Saveza – odbranu i odvraćanje. Ovaj potez unutar organizacije je dobio naziv 'povratak na fabričke postavke', rekla su četvorica diplomata, kojima je odobrena anonimnost kako bi mogli slobodno govoriti o osjetljivim internim pitanjima.
To bi moglo dovesti do brzog smanjenja NATO aktivnosti u bivšim ratnim zonama, kao i do isključivanja prijestolnica poput Kijeva i Canberre iz formalnih razgovora ovog ljeta.
Bijela kuća je odbila javno komentirati NATO-ove partnerske programe i globalne operacije kada ju je kontaktirao POLITICO.
Novi detalji dolaze nakon što je zamjenik šefa Pentagona Elbridge Colby nedavno iznio stavove administracije o onome što je nazvao 'NATO 3.0'.
"Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može svaka sposobnost biti vrhunski finansirana', rekao je Colby prošle sedmice ministrima odbrane članica Saveza, ponovivši da su SAD i dalje posvećene sigurnosti Evrope. 'Mjera ozbiljnosti je da li evropske snage mogu da se bore, izdrže i pobijede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu Saveza'.
Američka kampanja izaziva protivljenje nekih saveznika.
Odustajanje od prekomorskih inicijativa Saveza 'nije pravi pristup', rekao je jedan od diplomata. "Partnerstva su ključna za odvraćanje i odbranu".
Otkako se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću, smanjio je američke obaveze u inostranstvu, povukao dio trupa i NATO osoblja iz Evrope te prepustio neke od najviših savezničkih komandi Evropljanima, nastojeći da vanjsku politiku fokusira na 'osnovnu nacionalnu sigurnost'.
Izlazak iz Iraka
NATO održava savjetodavnu misiju usmjerenu na jačanje iračkih sigurnosnih institucija poput policije i sprečavanje povratka grupe Islamic State. Operacija je uspostavljena tokom Trumpovog prvog mandata 2018. godine i više puta je proširivana od 2021. na zahtjev Bagdada.
Washington je zatražio od saveznika da misiju okončaju već u septembru, rekli su prvi i drugi diplomata.
Odvojeno od toga, SAD planiraju povući oko 2.500 vojnika iz Iraka u skladu s dogovorom iz 2024. s iračkom vladom. Jedan američki zvaničnik rekao je za POLITICO da je to dio Trumpove 'posvećenosti okončanju beskonačnih ratova', naglašavajući da se potez provodi u 'tijesnoj koordinaciji' s Bagdadom.
Tamer Badawi, stručnjak za Irak i saradnik Centra za primijenjena istraživanja u partnerstvu s think-tankom Orient, rekao je da NATO misija sama po sebi nije 'ključna' za sigurnost zemlje. Ali ukidanje misije uz istovremeno američko povlačenje moglo bi ojačati milicijske grupe i biti +destabilizirajuće' za Kurdsku regionalnu vladu na sjeveru.
Američki zahtjev nailazi i na otpor unutar Saveza. "Nije trenutak za izlazak iz Iraka… vlada želi da ostanemo", rekao je prvi diplomata.
Drugi diplomata naveo je da se 'većina' saveznika slaže da bi misiju trebalo smanjiti, ali tokom dužeg perioda, uz zadržavanje manje operacije.
Smanjenje prisustva na Kosovu
SAD su također signalizirale da žele okončati NATO-ovu misiju KFOR na Kosovu, prema riječima četvorice diplomata, što dodatno zabrinjava evropske saveznike, iako su razgovori još u ranoj fazi.
Međunarodna mirovna misija, odobrena od strane UN-a i uspostavljena 1999. nakon jugoslavenskih ratova, trenutno ima oko 4.500 vojnika.
Engjellushe Morina, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske odnose, rekla je da misija ostaje 'nezamjenjiva' za regionalnu sigurnost. Ako bi se NATO povukao, to bi moglo ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova i stvoriti domino-efekt među etničkim Srbima u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
"Vrlo smo zabrinuti" zbog pokušaja okončanja misije, rekao je peti visoki NATO diplomata, jer se "situacija na zapadnom Balkanu može brzo eskalirati".
Zvaničnik NATO-a rekao je za POLITICO da 'ne postoji vremenski okvir povezan s NATO misijom u Iraku… niti s KFOR-om', dodajući: "Ove misije se zasnivaju na potrebama, periodično se preispituju i prilagođavaju okolnostima".
Za sada nije donesena odluka o okončanju bilo koje operacije. Svih 32 saveznika moraju odobriti početak i završetak misija, što obično uključuje intenzivne pregovore i pritiske više članica, a ne samo SAD.
Bez dodatnih saveznika
SAD također vrše pritisak da se Ukrajina i četiri zvanična indo-pacifička partnera Saveza – Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja – ne pozovu na formalne sastanke tokom julske NATO konferencije u Ankari.
Te zemlje bi i dalje mogle biti pozvane na sporedne događaje, uz obrazloženje da se time smanjuje broj formalnih sastanaka na samitu.
Držanje partnerskih zemalja po strani "poslalo bi signal da je fokus mnogo više na osnovnim NATO pitanjima", rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i saradnica londonskog Royal United Services Institute.
Zvaničnik NATO-a naveo je da će Savez 'pravovremeno obavijestiti o učešću partnera na samitu'.
U međuvremenu, osoblje NATO-a predložilo je i ukidanje javnog foruma ove godine – sporednog događaja na kojem lideri, stručnjaci za odbranu i zvaničnici raspravljaju na panelima, čime se obično povećava vidljivost godišnjeg samita.
NATO zvaničnik je rekao: "NATO je odlučio da ove godine ne organizuje Javni forum, ali će na marginama samita u Ankari održati Forum odbrambene industrije".
NATO službenici su objasnili da je potez motiviran smanjenjem troškova usljed nedostatka resursa. Međutim, prvi i drugi diplomata smatraju da je odluka indirektno potaknuta američkim pritiskom, s obzirom na širu kampanju Washingtona za smanjenje finansiranja međunarodnih organizacija.
Lungescu je kazala da je ukidanje foruma u skladu sa 'smanjenjem značaja odjela za javnu diplomatiju' pod vodstvom generalnog sekretara Marka Ruttea, koji od kraja 2024. nastoji reorganizirati i racionalizirati taj sektor.
No, u trenutku kada Savez pokušava uvjeriti širu javnost u važnost svojih aktivnosti i povećanja izdvajanja za odbranu, to je 'vrlo štetno', rekao je treći diplomata.
"NATO mora komunicirati šta se dešava – i šta namjerava učiniti", poručio je.