Poljsku je ponovno zatresao skandal u režiji vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS - Prawo i Sprawiedliwość). Naime, nakon što je ministar kulture Piotr Gliński predložio u Nadzorni odbor Memorijalnog muzeja Auschwitz- Birkenau (Oświęcim) bivšu poljsku premijerku (2015. - 2017.), a danas europarlamentarku iz neokonzervativnog PiS-a Beatu Szydło, javnost se uznemirila, a zakotrljao se val ostavki, ali i političkih protesta protiv te odluke, piše Deutsche Welle.
Naime, u taj Odbor postavljaju se i biraju stručnjaci - povjesničari, filozofi, ali i bivši zatočenici tog najvećeg i najstrašnijeg nacističkog stratišta (tamo je ubijeno više od milion ljudi, uglavnom Jevreja te Poljaka i Roma, ali i mnogih drugih ljudi "nepodobnih" nacističkom režimu). Imenovanje Beate Szydło mnogi smatraju politizacijom i stavljanjem "šape" vladajuće stranke i na taj memorijalni Muzej.
Neovisni poljski mediji navode kako bi se s Muzejem Auschwitza moglo dogoditi isto što i s Muzejem Drugog svjetskog rata u Gdanjsku, koji je promjenom direktora i ostalih vodećih ljudi u Muzeju promijenio svoj postav i "filozofiju" prema naputku vođe PiS-a Jaroslawa Kaczynskog da "muzej nije u dovoljnoj mjeri odražavao poljsku stranu historije".
Sociolog Pawel Spiwak tako kaže da, osim što Beate Szydło nema nikakvih stručnih kompetencija da bude na toj poziciji, to je po njemu pokušaj vladajućeg režima da preuzme kontrolu nad jednim tako važnim muzejem i lokalitetom te ga nastoji politizirati i podrediti svojim dnevnopolitičkim i populističkim potrebama.
Tako i publicistkinja Agnieszka Magdziek-Miszewska kaže kako je cilj postavljanja Beate Szydło da se i Muzej Auschwitza - "dodatno polonizira", odnosno da se kao i u vrijeme vladavine komunizma u Poljskoj u prvi plan istaknu poljske žrtve tog koncentracijskog nacističkog logora te da je sljedeći korak, u tom pravcu, odstranjenje direktora Muzeja Piotra Czerwińskog, a njegova dugogodišnja zamjenica (u Muzeju radi već 37 godina) Krystyna Oleksy podnijela je u znak protesta ostavku.
Poljski filozof jevrejskog porijekla Stanislaw Krajewski podnio je ostavku na članstvo u Odboru, zbog, kako kaže "politizacije jednog takvog važnog historijskog mjesta sjećanja i pijeteta", a i historičar Marek Lasota napustio je dužnost u Odboru kazavši kako se tamo "treba baviti historijom, a ne politikom".
I neovisna varšavska novina Gazeta Wyborcza u svom komentaru podsjetila je na riječi bivše premijerke na obilježavanju godišnjice oslobađanje logora, kada je 2017. godine kazala kako je "Auschwitz velika opomena iz koje treba puno toga naučiti" te da "moramo sve učiniti da zaštitimo živote i sigurnost građana", a tada se to shvatilo kao poruka i podrška antiimigracijskoj politici vladajuće poljske stranke PiS.
Uzburkalo se i u poljskom parlamentu Sejmu, gdje su zastupnici opozicione demokratske Građanske platforme (Platforma Obywatelska) tražili opoziv odluke o imenovanju Szydło. Isto tako pitaju se, zašto se poljskoj vladi sada odjednom žuri, a već tri godine nije postavljeno novo Međunarodno vijeće Muzeja Auschwitz kojemu je još 2018. godine istekao mandat, a na njenom čelu je bila poljska historičarka Beate Engelkind, poznata kritičarka ultrakonzervativnog režima PiS-a.
Očekuje se da bi ovaj potez poljskog vladajućeg režima mogao dodatno zaoštriti odnose s Izraelom, ali i izazvati dodatno nezadovoljstvo mnogih međunarodnih institucija.
