Neefikasna provedba zakona jedan je od najvećih problema u pravosuđu, a za jačanje povjerenja građana potrebno je uvesti preventivne mjere i osigurati pravovremeno djelovanje institucija, posebno centara za socijalni rad kada je riječ o zaštiti djece.
Neki su to od zaključaka na XIII. međunarodnom naučnom skupu "Dani porodičnog prava" i Druge međunarodne naučne konferencije "Izazovi i perspektive krivičnog zakonodavstva i pravosuđa", održanih u organizaciji Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, gdje su razmatrani aktuelni izazovi i mogućnosti unapređenja pravne prakse i pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Imamo dobre zakone, ali...
"Neefikasna provedba zakona jedan je od najvećih problema u pravosuđu. Mi imamo jako dobre zakone, pratimo međunarodne standarde, ponekad nam treba možda malo više vremena da usvojimo određene međunarodne standarde i da ih provedemo kroz naše zakonodavstvo, ali sve u svemu naši zakoni su dobri.
U nekim segmentima potrebne su dodatne edukacije, a pogotovo policije kada se radi o zaštiti žrtvama bilo kojeg krivičnog djela, a posebno kada su u fokusu ranjive kategorije kao što su djeca", kazala je za Fenu docentica na Pravnom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru (UNMO) i prodekanica za Znanost i naučno istraživački rad Sunčica Hajdarović.
Kako bi se povećalo povjerenje građana u pravosuđe Hajdarović je mišljenja da bi trebalo uvesti neke preventivne mjere.
"Dobar primjer sada je uvođenje krivičnog djela femicida u Krivični zakon Federacije BiH. Prvo je potrebno harmonizirati krivično zakonodavstvo unutar BiH, odnosno da i Republika Srpska prati ovaj trend koji smo mi uradili u Federaciji.
Jako je bitno preventivno djelovanje jer je prevencija važnija od samih posljedica i liječenja uzroka. Tu su, opet kažem, ključni organi policije koji su prva crta odbrane", kazala je Hajdarović.
Profesorica na Pravnom fakultetu UNMO-a Ramajana Demirović istaknula je kako je zaštita djece i žrtava nasilja u porodici nešto što je, nažalost, aktuelno u današnje vrijeme.
"Kada govorimo o krivično-pravnoj zaštiti, jaz je definitivno loša kaznena politika.
Kazne su uvijek minimalne i često imamo situaciju u kojoj je počinitelj nasilja na uvjetnoj osudi, nakon čega žrtva nasilja koja je prijavila to nasilje više nema hrabrosti niti poticaja prijavljivati jer će se ponovno naći na slobodi oči u oči s osobom koja je počinila nasilje", kazala je Demirović.
Unaprijediti kapacitete
Navodi kako postoje brojni problemi i kada je riječ o zanemarivanju djece, odnosno pravovremeno djelovanje, pogotovo centara za socijalni rad.
"S druge strane, moramo biti svjesni da su centri za socijalni rad preopterećeni, te da je potrebno unaprijediti njihove financijske i kadrovske kapacitete.
U tom smislu mogli bismo značajno doprinijeti smanjenju tog jaza i pravovremenoj reakciji u smislu pravovremene i blagovremene zaštite djece", kazala je Demirović.
Kada je u pitanju krivično djelo femicida, Demirović dodaje kako je ključni problem odvažnost izricanja težih mjera, odnosno strožih sankcija za počinitelje.
"Problem je u osvještavanju značaja izricanja strožih mjera.
Tu uvijek imamo raspon te kazne zatvora, ali mislim da bi se suci i oni koji primjenjuju zakon trebali odvažiti i smognu hrabrosti izreći i strože sankcije", istaknula je Demirović.
Navedena dva skupa održana su u okviru obilježavanja 50. godišnjice rada Pravnog fakulteta.
Tokom cjelodnevnog programa razmatrana su brojna pitanja iz oblasti zaštite porodice, djece i žrtava nasilja, kao i izazovi u primjeni krivičnog zakonodavstva, s posebnim fokusom na efikasnost pravosuđa i potrebu za njegovim unaprjeđenjem.
Po riječima dekanice Pravnog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru Amre Jašarbegović, cilj skupova je bio povezivanje akademske zajednice i pravne prakse, te razmjena savremenih iskustava i pristupa u rješavanju složenih pravnih pitanja.