Bura oko posjete predsednice Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država Nancy Pelosi Tajvanu se ne stišava.
Kina je uputila oštre riječi i prijetnje, a potom započela četvorodnevne vojne vježbe oko ostrva. Izvela je brodove i avione demonstrirajući silu i šaljući jasnu poruku Tajvanu.
Dok se dvije vojske gledaju preko nišana, Tajvanski moreuz je ponovo postao "najopasnije mjesto na svetu".
Izdali upozorenje
Asocijacija nacija jugoistočne Azije (ASEAN) izdala je upozorenje da postoji rizik da bi napetost u Tajvanskom moreuzu mogla da dovede do otvorenih sukoba.
Ministarstvo odbrane Tajvana je nakon prvog dana kineskih vežbi objavilo da je Kina lansirala 11 balističkih raketa Dongfeng u vode u blizini sjeverne, južne i istočne obale ostrva. Kina je saopćila da je poslala više od 100 borbenih aviona i 10 ratnih brodova na vojne vežbe, prenosi Nova.rs.
Kineski državni mediji Global Times objavio je snimak na kojem se navodno vidi trenutak kada kineska vojska lansira rakete.
Po društvenim mrežama su kružili brojni slični snimci, na kojima se vidi kako se sa kineske obale usred bijela dana pred ljudima koji šetaju i borave na plaži, lansiraju rakete.
Peking je još prvog dana vježbi izdao upozorenje za brodove i avione da ne ulaze u akvatorij i vazdušni prostor u područjima gdje se vježbe održavaju, čije su koordinate ranije objavljene.
Ministarstvo odbrane Tajvana je odlučilo da pošalje avione i brodove, kao odgovor na poteze Kine. Ističu da su rasporedili raketne sisteme na kopnu da „nadgledaju situaciju“. Dodaje se da će tajvanska vojska „pripremiti borbenu gotovost, ali neće tražiti rat“.
Poređenja mapa kineskih vojnih vježbi koje se trenutno održavaju i onih koje su održane u martu 1996. godine tokom "Treće krize", pokazuju da je Kina ovog puta prišla još bliže tajvanskim vodama.
Opasne vježbe
Izvor na Tajvanu rekao je za Reuters da je "oko 10 kineskih mornaričkih brodova i oko 20 kineskih vojnih aviona nakratko prešlo srednju liniju Tajvanskog moreuza" prvog dana vježbi, dok je drugog dana taj broj bio još veći – 68 brodova i 13 aviona koji su prešli srednju liniju Tajvanskog moreuza.
Kina vidi Tajvan kao dio svoje teritorije, a posjetu Pelosi doživjela kao kršenje sopstvenog suvereniteta. Također, u ovome vidi i kršenje posvećenosti Washingtona "politici jedne Kine", koji Peking priznaje kao jedinu legitimnu vladu Kine.
Ovo je četvrta kriza u Tajvanskom moreuzu, a slični incidenti su se dešavali 1954, 1958. i sredinom 1990-tih. U prvom sukobu, nakon završetka Korejskog rata, Peking je pokušao da odvrati administraciju tadašnjeg američkog predsednika Dwigta Eisenhowera da potpiše sporazum o međusobnoj odbrani sa liderom Nacionalističke partije Čang Kaj Šekom koji je pobegao na Tajvan 1949. godine, nakon što je u Kine izbio građanski rat.
SAD i Tajvan su potpisali sporazum o odbrani 1954. godine. SAD su spriječile komunističke snage da zauzmu ostrva Kinmen i Macu, koja su pod kontrolom Tajvana, a koje je bombardovala kineska artiljerija.
Drugi sukob doveo je do granatiranja ostrva 1958. godine. Američka vojska je planirala upotrebu nuklearnog oružja protiv Kine, kako bi spriječila kopneno zauzimanje ostrva pod kontrolom Tajvana, ali je predsjednik Eisenhower tu ideju.
Na kraju je došlo do "smirivanja situacije" u kojoj su komunisti i nacionalisti jedni druge granatirali naizmjenično. Ovaj "ritual" je trajao sa prekidima oko dvije decenije.
Treća kriza
Treća kriza je izbila sredinom 1990-tih zbog posjete tajvanskog predsednika Li Teng-huija SAD. Administracija Billa Clintona se u početku protivila toj ideji, ali je bila primorana da popusti zbog rezolucije Kongresa.
Kina je odgovorila mjesecima vojnih vježbi, uključujući bacanje projektila u vode oko Tajvana i uvježbavanje amfibijskih napada na ostrvo.
Peking je Lijevu posjetu SAD vidio kao izdaju posvećenosti Washingtona "politici jedne Kine". SAD su tada poslale dvije borbene grupe nosača aviona u vode u blizni Tajvana.
Sada, četvrt vijeka kasnije, situacija je još napetija nego 1996. godine.
Inač,e Tajvanski moreuz je prolaz širok 180 kilometara koji razdvaja ostrvo Tajvan i kontinentali dio Kine. Tjesnac je dio Južnog kineskog mora i povezuje se sa Istočnim kineskim morem na sjeveru.
Najuži dio moreuza je dugačak 130 kilometara.
Brojna ostrva
Nakadašnja imena Tajvanskog moreuza su Formoza ili moreuz Formoza, potom moreuz Fokien ili Fuđian, ali i Crni jarak. Cijeli moreuz ima manje od 150 metara dubine, a u njemu se nalaze i brojna druga ostrva.
Historijski gledano i Narodna Republika Kina i Republika Kina (Tajvan) su zastupale politiku jedne Kine koja je tjesnac smatrala dijelom ekskluzivne ekonomske zone "jedne Kine". U praksi, pomorska granica kontrole postoji duž srednje linije niz moreuz.
Srednja linija je definisana 1955. godine od strane generala američkog vazduhoplovstva Benjamina O. Davisa mlađeg. SAD su izvršile pritisak na obje strane da uđu u prećutni sporazum i ne prelaze srednju liniju. NRK nije prešla srednju liniju sve do 1999. godine.
Ribari koriste moreuz kao ribolovni resurs od pamtivijeka. U savremenom svijetu, to je kapija koju koriste brodovi skoro svih vrsta na putu ka skoro svim važnim lukama u sjeveroistočnoj Aziji.
