Popodnevni san ima mane: Evo šta svakako trebate izbjegavati

Čovjek je biološki 'programiran' da duži dio noći spava i da u sredini dana jednom kratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam najviše opada između 13 i 15 sati, kad počinje rasti nivo melatonina u tijelu, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati pospano. No, popodnevno spavanje nije bezopasno, tvrde stručnjaci. Novo istraživanje pokazalo je kako poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja. Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni pritisak i povišen holesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC). Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta 'umisli' da je u stanju dubokog sna što značajno utječe na metabolizam. Zbog toga nakon takvog spavanja možete biti umorniji nego prije nego što ste legli. Ključna je zapravo dužina spavanja. Odmornije, 'bistrije' i bolje se osjećaju oni koji poslijepodne odspavaju najviše pola sata. Ukoliko dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu 'sporih valova' nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentirano, piše Mayo Clinic.