Računari su prešla ogroman put. Od prvih uređaja koji su zauzimali čitave prostorije, zahtijevali desetak ljudi da ih opslužuje i imali manju računarsku moć od današnjih pametnih satova, do današnjih pametnih telefona u kojima se skriva i umjetna inteligencija.
Iako se može činiti da smo dosegnuli granicu razvoja računara, naučnici širom svijeta rade na kvantnim računarima koja bi trebala dodatno ubrzati i poboljšati računarsku snagu.
No, postoji i jedan drugačiji, gotovo nevjerovatan pravac, bioračunarstvo.
U Švicarskoj, u laboratoriju FinalSpark, naučnici stvaraju neurone koji se razvijaju u nakupine zvane organoidi, a koji se mogu pričvrstiti na elektrode i koristiti poput mini-računari.
Dr. Fred Jordan, suosnivač laboratorije, za BBC objašnjava kako mnogima koncept bioračunarstva djeluje čudno jer mijenja pogled na ljudski mozak i čovjeka općenito.
Laboratorij kupuje matične ćelije, koje potom uzgajaju u nešto što se može nazvati laboratorijski uzgojenim mini-mozgom (organoidom). Nisu ni blizu složenosti ljudskog mozga, ali se sastoje od istih temeljnih gradivnih blokova.
Nakon uzgoja, mini-mozgovi se pričvrste na elektrode i daju im jednostavne zadatke, poput reakcija na naredbe na tastaturi. Za mini-mozak to znači primanje električnih signala i prikazivanje aktivnosti na zaslonu računara.
Ovaj proces je prvi korak ka većem cilju: poticanje učenja u neuronima bioračunara, što bi ih na kraju moglo učiniti sposobnim za složenije zadatke.
Glavni problem je održavanje organoida na životu. Oni nemaju krvne žile koje bi im dostavljale hranjive tvari, pa nakon nekoliko mjeseci jednostavno umiru.
Dok se ovaj problem ne riješi, mini-mozgovi će biti ograničeni na kratak život i laboratorijske uvjete.
Na Univerzitetu Johns Hopkins u SAD, naučnici koriste mini-mozgove kako bi proučavali obradu informacija u kontekstu razvoja lijekova za neurološke bolesti poput Alzheimera i autizma.
Dr. Lena Smirnova sa istog univerziteta naglašava da bioračunarstvo ne bi trebalo zamijeniti klasičnu, silicijsku umjetnu inteligenciju, već je nadopuniti i istovremeno unaprijediti modeliranje bolesti te smanjiti korištenje životinja u istraživanjima.
Iako stvaranje "mini-mozgova" zvuči poput naučne fantastike, ovo bi mogao biti sljedeći veliki korak u razvoju računarstva.