Do 2050. godine svaka druga osoba u Evropi mogla bi imati neku alergiju. Taj broj nije zastrašivanje, već procjena stručnjaka, a porast alergija već sada pogađa skoro trećinu kontinenta. Polen jeste najvidljiviji krivac, ali nije jedini. Ono što zapravo ubrzava ovaj trend krije se u kombinaciji toplijih ljeta, ishrane i načina života.
Zašto vas nos svrbi duže nego prije deset godina
Nije vam se učinilo. Naučnici povezuju sezonu polena s višim temperaturama, koje produžavaju period cvjetanja. Što duže biljke cvjetaju, to ste duže izloženi. Tu je i ambrozija, invazivna vrsta koja izaziva ozbiljne reakcije i širi se brže nego ranije.
Drugi dio problema je tiši. Promijenio se i način života. Ishrana, navike i savremeni tempo dana mogu povećati sklonost ka razvoju alergija, čak i kod ljudi koji ranije nisu imali nikakve tegobe.
Koliko košta porast alergija, a da to ne vidite
Ovo nije samo svrab i kihanje. Alergije donose ogromne troškove zbog liječenja, izostanaka s posla i smanjenog radnog kapaciteta. Zato sve više stručnjaka ističe da rast broja alergija više nije lični problem, već društveni. Ako polovina Evropljana bude pogođena do sredine vijeka, to će značajno promijeniti sliku cijelog zdravstvenog sistema.
Vještačka inteligencija „lovi“ polen u 40 zamki
U Njemačkoj se dešava nešto zanimljivo. U okviru studije PollenNet, istraživači su postavili 40 zamki za polen u Jeni, Ilmenauu i Lajpcigu. Prikupljene uzorke analizira vještačka inteligencija.
Ne broji se samo koliko polena ima u zraku. Mašine prepoznaju i veličinu i alergenost svakog zrna. Prvi rezultati pokazuju da polen značajno varira iz godine u godinu, što otvara vrata preciznijim prognozama za sve koji pate od alergije.
Šta je porast alergija i zašto se dešava baš sada?
Porast alergija označava stalno povećanje broja ljudi s alergijskim reakcijama u Evropi, potaknuto toplijom klimom, dužom sezonom polena, invazivnim biljkama poput ambrozije i promijenjenim navikama savremenog života.
Šta zaista možete uraditi već ove sedmice
Najveća greška je provjetravanje u pogrešno vrijeme. Otvarate prozor ujutro kada je nivo polena najviši i tako ga puštate unutra. Provjetravajte kasno navečer ili poslije kiše, kada zrak sadrži manje čestica.
Spavaću sobu držite što „čišćom“ od polena. Ne sušite veš napolju u sezoni, a kosu operite prije spavanja jer se polen zadržava u njoj. Prečistač zraka u domu, kancelariji ili učionici zaista može smanjiti izloženost. Zdraviji način života, nepušenje i bolja ishrana dodatno smanjuju rizik.
Dio rješenja leži i u gradovima. Više zelenila smanjuje urbano zagrijavanje, ali izbor biljnih vrsta je ključan. Ako se sade pogrešne biljke, dobijate hladovinu, ali i novi izvor alergena u istom prostoru.
Da li ste primijetili da vaši simptomi traju duže nego ranije ili da su se pojavili tek posljednjih nekoliko godina? Napišite kada vas najviše muče i šta vam je do sada zaista pomoglo.