Nakon poraza u Afganistanu, SAD će ili skrenuti u sopstveni totalitarizam radi efikasnije borbe protiv "autoritarnih režima" i "diktatura" ili prihvatiti podjelu globalnog uticaja sa Kinom i Rusijom, procjenjuje portal "Geopolitika".
Dio političkih analitičara smatra da se Vašington kreće prema prvoj opciji.
Na geopolitičkom nivou poraz SAD u Afganistanu imaće ogromne posljedice, a jedna od najvećih biće po NATO.
Gotovo su sve članice NATO-a aktivno učestvovale u ratu na avganistanskom tlu da bi na kraju, "podvijenog repa", doslovno pobjegle na prvi znak američkog vojnog povlačenja.
Nije nikakva tajna kako su pojedine članice NATO-a bile nezadovoljne američkom odlukom o povlačenju. Prije svega, riječ je o ključnom američkom glavnom vojnom savezniku Velikoj Britaniji, koja je čak pokušavala da privoli Njemačku i Francusku da zajednički nastave sa vojnom misijom u Afganistanu. Međutim, ni Berlin ni Pariz za to nisu pokazali interes.
Štaviše, poslije ove neuspjele misije NATO-a, ponovo su oživjele ideje o potrebi evropske strateške autonomije osnivanjem zajedničkih evropskih vojnih snaga koje bi, navodno, u strateškom smislu bile kompatibilne odnosno nadopunjavale američke globalne interese.
Kada je riječ o SAD, sada je samo pitanje odakle će se sljedeći put povući njihovi vojnici. Vjerovatno će to biti Irak, budući da je Bagdad to već zatražio na osnovu odluke iračkog parlamenta i to nakon što je vojska SAD ubila iranskog generala Kasema Sulejmanija prošle godine.
Konačan kraj američke imperije i globalne hegemonije definitivno bi bilo američko političko povlačenje sa Tajvana.
Ne tako davno izrečene najave bivšeg američkog državnog sekretara Majkla Pompea o potrebi da SAD konačno otvore vojnu bazu na Tajvanu djeluju kao naučna fantastika.
Čak i bez avanturizma u vezi sa Tajvanom, nakon fijaska SAD i NATO-a u Afganistanu, sve, pa čak i već pokrenuto prebacivanje glavnine vojnih snaga Zapada prema Kini s ciljem sprečavanja širenja regionalnog i globalnog uticaja Pekinga, djeluje neuvjerljivo.
Američko osiguravanje bezbjednosti azijskih partnera izaziva nepovjerenje, pa i podsmijeh budući da su "s druge strane barikade" Kinezi, a ne Vijetnamci, Sirijci i talibani, koji su bili mnogo slabiji od Kineza, a na kraju pobijedili u sudaru sa Amerikancima.
O poniženju SAD u Afganistanu svjedoči i talibanska inauguracija vlasti 11. septembra u Kabulu - tačno na dan kada su izvršeni teroristički napadi u Njujorku, zbog kojih je i pokrenuta američka odmazda u Afganistanu.
