Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na zabrinjavajući porast broja zaposlenih koji odsustvuju s posla zbog stresa i sindroma sagorijevanja (burn-out). Ovaj trend dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Žene i mlađe osobe najpogođenije novim trendom
Kompanija navodi da su glavni uzroci ovog fenomena veliko radno opterećenje. Simptome povezane sa stresom i sindromom sagorijevanja najčešće prijavljuju žene i mlađe osobe. Analitičar tržišta rada Bart van Krimpen ocijenio je ovo kao izuzetno zabrinjavajući trend.
Posebno je alarmantna situacija među mlađim radnicima koji sve češće napuštaju posao i duže odsustvuju zbog zdravstvenih problema. Kada ih pogodi sindrom sagorijevanja, zaposleni često ostaju kod kuće i do pola godine. Odsustva povezana s mentalnim zdravljem među mladim ženama u zdravstvenom sektoru takođe dovode do ozbiljnih problema u zapošljavanju i organizaciji rada.
Ozbiljan udarac na ključne sektore i produktivnost
U sektorima koji se već suočavaju s nedostatkom radne snage, poput zdravstva, obrazovanja i inženjerstva, tržište rada je dodatno zaoštreno. Od 2022. godine broj osoba koje ne rade zbog bolesti ili invaliditeta porastao je za 10 odsto, dok je zaposlenost u istom periodu povećana za četiri odsto.
Ovaj rast je posljedica: sve češćih psiholoških tegoba koje dovode do izostanaka, činjenice da su stariji radnici podložniji dugotrajnoj invalidnosti nakon bolesti, šosljedica dugotrajne pandemije kovida-19.
Izvršni direktor Randstada u Holandiji, Jeroen Til, istakao je da ovakva situacija narušava hitno potrebnu produktivnost rada, guši sektore koji se suočavaju s akutnim nedostacima, te narušava zadovoljstvo poslom.
Potrebna hitna reakcija menadžera
Til smatra da problem zahtijeva hitnu reakciju i da bi menadžeri trebali više da se usmjere na rano prepoznavanje psiholoških tegoba kod zaposlenih kako bi se spriječilo izostajanje s posla.
Osvrćući se na prijedlog zakona kojim bi radnici s fleksibilnim ugovorima dobili veću sigurnost i iste uslove kao stalno zaposleni, Til je ocijenio da takve mjere neće riješiti osnovne strukturne probleme na tržištu rada, prije svega nedostatak radne snage i stagnaciju produktivnosti, jer potreba za fleksibilnošću i dalje ostaje neophodna.