Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatio je zahtjev poslanika Jasmina Emrića (NES-Za nove generacije) da njegov Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, razmatra po hitnom postupku.
Kako je naveo predlagač, tim zakonom vrše se izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH radi uređivanja postupka imenovanja ministara i zamjenika ministara u slučajevima kada osobe koje vrše navedene funkcije podnesu ostavku ili budu smijenjeni.
Obrazložen prijedlog
"U članu 14. i 15. Zakona o Vijeću ministara BiH propisano je da u slučaju podnošenja ostavke ili smjene ministra ili zamjenika ministra predsjedavajući Vijeća ministara dužan je u skladu s postupkom i rokovima propisanim tim zakonom imenovati novog ministra ili zamjenika ministra, a da ministar ili zamjenik ministra preuzima dužnost nakon što ga potvrdi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH", navodi se u obrazloženju predloženog zakona.
Međutim, dodaje se da Zakonom o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nije uređen postupak imenovanja ministra ili zamjenika ministra u slučaju kada predsjedavajući Vijeća ministara ne imenuje ministra ili zamjenika ministra u rokovima koji su određeni odredbama tog zakona, te kada je postupak imenovanja u stanju mirovanja, a zamjenici ministra vrše tu funkciju s neizvjesnim vremenskim periodom trajanja.
Emrić je, obrazlažući svoj zahtjev za hitni postupak, kazao da je na osnovu aktuelnog stanja upražnjene pozicije ministra sigurnosti BiH koji je podnio ostavku i višemjesečnog odugovlačenja postupka imenovanja njegovog nasljednika od predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, opravdana hitnost postupka izmjene i dopune zakona o Vijeću ministara BiH, kako bi se osigurala neprekinutost postupka imenovanja određivanjem alternativnog tijela ili organa za nastavak postupka u slučaju prekida ili stanja mirovanja, kao i konkretnih rokova za svako postupanje u cjelokupnom postupku imenovanja.
"Dakle, radi se o izmjenama i dopunama zakona visokog stepena hitnosti, koji je formuliran na jednostavan način, tako da se može razmatrati u jednom čitanju", naveo je Emrić.
Poslanik Predrag Kožul (HDZ BiH) je kazao da je taj zakon „u ozbiljnoj i dubokoj koliziji sa Ustavom Bosne i Hercegovine, sa članom 5 tačka 4 Ustava Bosne i Hercegovine“.
"Pročitat ću taj članak Ustava Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministra koji će preuzeti dužnost nakon potvrde od strane Zastupničkog doma.
Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra za vanjsku trgovinu i druge ministre po potrebi, a koji će stupiti na dužnost po potvrdi u Zastupničkom domu.
Predsjedavajući i ministar zajedno čine Vijeće ministara s obavezom provođenja politike i odluka Bosne i Hercegovine itd.
Više od dvije trećine svih ministara
S teritorije Federacije ne može se imenovati više od dvije trećine svih ministara. Predsjedavajući će također imenovati zamjenike ministara koji neće biti iz istog konstitutvnog naroda kao njihovi ministri, a koji će stupiti na dužnost nakon potvrde od strane Zastupničkog doma.
Vijeće ministara dužno je dati ostavku ako mu u bilo koje vreme Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje", citirao je Kožul odredbe Ustava BiH.
Nakon toga je ponovio da je taj zakon „u dubokoj koliziciji praktično sa svakom riječi ili svakom rečenicom ovog članka Ustava Bosne i Hercegovine“.
"Kolegice i kolege, pozivam vas na ozbiljnost, odgovornost i poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, što znači odbijanje u prvom redu hitne procedure", kazao je Kožul.
Nakon njegove diskusije, poslanici su glasali i sa 25 glasova „za“, devet „protiv“ i jednim suzdržanim, odlučili da će predloženi zakon razmatrati po hitnom postupku, što znači u jednom čitanju i bez mogućnosti ulaganja amandmana.
Klub HDZ-a BiH potom je zatražio polusatnu pauzu, nakon koje je nastavljena rasprava o predloženom zakonu po hitnom postupku.