S obzirom na to da se njegovi simptomi lako pomiješaju s nekim drugim stanjima, ljudi nerijetko ni ne shvataju da iza njihovih problema stoji nedostatak vitamina D, koji ima niz negativnih efekata na tijelo.
Vitamin D je esencijalna hranljiva materija rastvorljiva u mastima, neophodna za pravilnu apsorpciju kalcijuma i normalno funkcionisanje brojnih procesa u organizmu.
Najvažniji oblici u kojima se javlja su vitamin D2 i vitamin D3, a ljudsko tijelo ga prirodno sintetiše kada je koža izložena sunčevim zracima. Može se unijeti i putem hrane poput jaja, ribljeg ulja, masne ribe, pečuraka i pojedinih namirnica obogaćenih vitaminom D. Ipak, sunčeva svjetlost se i dalje smatra najefikasnijim prirodnim izvorom vitamina D3.
Preporučeni dnevni unos vitamina D iznosi oko 600-800 IU (internacionalnih jedinica), navodi platforma Everly Well, ali količina koju tijelo proizvodi zavisi od brojnih faktora, od boje kože preko starosti do geografske širine i čak godišnjeg doba.
Iako su simptomi manjka vitamina D relativno poznati, malo ko očekuje da je ovaj problem zapravo globalan. Prema podacima prestižne Klivlandske klinike, oko milijardu ljudi širom svijeta ima manjak vitamina D, što znači da deficit često prolazi neprimijećeno.
Vitamin D je jedan od esencijalnih „gradivnih blokova“ za zdrav metabolizam kostiju. On održava pravilne nivoe kalcijuma i fosfora u krvi i omogućava njihov adekvatan transport do kostiju i tkiva. Bez dovoljne količine vitamina D, tijelo ne može efikasno da koristi ove minerale.
Dugotrajan ili izražen deficit dovodi do značajno smanjene apsorpcije kalcijuma i fosfora u crijevima, što može izazvati hipokalcemiju (nizak nivo kalcijuma u krvi). To može podstaći razvoj sekundarnog hiperparatiroidizma. Ova dva poremećaja, naročito kada su izražena, izazivaju niz neprijatnih simptoma:
- Mišićnu slabost i grčeve
- Izražen umor
- Promjene raspoloženja, uključujući depresivne epizode
Pošto tijelo pokušava da održi stabilan nivo kalcijuma u krvi, ono počinje da ga „izvlači“ iz kostiju. Ovaj proces ubrzava demineralizaciju kostiju, što rezultira osteomalacijom kod odraslih i rahitisom kod djece, a posljedično povećava rizik od prijeloma.
Pored problema s kostima i mineralima, deficit ovog vitamina povezuje se i s nizom drugih zdravstvenih stanja:
Slabljenje imunološkog sistema: Utvrđeno je da osobe s manjkom vitamina D češće obolijevaju od infekcija respiratornog trakta.
Povećan rizik od autoimunih bolesti: Kao što su multipla skleroza i autoimuni tiroiditis.
Simptomi depresije: Više studija je potvrdilo vezu između manjka vitamina D i simptoma depresije.
Smanjena mišićna snaga: I veća sklonost padovima, naročito kod starijih osoba.
Pogoršanje hroničnih bolesti: Ljudi koji imaju kardiovaskularnih oboljenja i dijabetes tipa 2 skloniji su pogoršanjima stanja ako imaju nedostatak ovog vitamina.