Vjerovatno ste već čuli za namirnice s takozvanim „negativnim kalorijama“ i možda se zapitali postoje li one zaista. Ideja zvuči primamljivo, jedete određenu hranu, a organizam na njeno probavljanje troši više kalorija nego što ih ona sadrži.
Na listama takvih namirnica najčešće se nalaze celer, krastavac, zelena salata, brokula, grejp i različite vrste bobičastog voća.
Međutim, koliko je ova teorija zaista naučno utemeljena i šta zapravo znači izraz „negativne kalorije“?
Ovaj koncept zasniva se na stvarnom fiziološkom procesu koji se naziva termički efekat hrane. Riječ je o energiji koju organizam troši na žvakanje i probavljanje hrane, apsorpciju hranjivih materija i njihovu raspodjelu kroz tijelo.
Nakon obroka tijelo zaista troši dodatnu energiju, ali taj efekat ima svoja ograničenja.
Organizam u prosjeku na probavljanje potroši:
- od 20 do 30 posto kalorija iz proteina
- od pet do deset posto kalorija iz ugljikohidrata
- do tri posto kalorija iz masti
Budući da se voće i povrće uglavnom sastoje od vode, vlakana i ugljikohidrata, njihovo probavljanje troši samo manji dio unesenih kalorija, a ne više nego što same namirnice sadrže.
Zašto negativne kalorije ne postoje?
Sa stanovišta fiziologije i osnovnih zakona termodinamike, nije moguće da tijelo na obradu određene namirnice potroši više energije nego što iz nje dobije.
Kada bi to bilo moguće, organizam bi neprestano stvarao energetski deficit bez korištenja vlastitih rezervi, što nije u skladu s načinom na koji ljudsko tijelo funkcioniše.
Naučna istraživanja do sada nisu pronašla nijednu namirnicu kod koje troškovi probavljanja premašuju njenu energetsku vrijednost.
Primjer celera
Celer se često navodi kao najpoznatija namirnica s navodno negativnim kalorijama.
Iako sadrži veoma malo kalorija, istraživanja pokazuju da tijelo ipak apsorbira značajan dio energije koju on sadrži.
Drugim riječima, celer ne stvara kalorijski minus. On jednostavno sadrži veoma malo kalorija.
Šta je s vlaknima?
Jedan od čestih argumenata jeste da organizam troši mnogo energije na razgradnju vlakana.
Međutim, ljudi nemaju enzime koji mogu u potpunosti razgraditi većinu vrsta vlakana.
Ona uglavnom prolaze kroz probavni sistem, djelimično fermentiraju u crijevima i doprinose zdravlju crijevne mikrobiote.
Zbog toga se ne može govoriti o velikoj potrošnji energije za njihovu obradu.
Stvarne prednosti ovih namirnica
Iako negativne kalorije ne postoje, namirnice koje se često svrstavaju u ovu grupu imaju brojne zdravstvene prednosti.
Niska kalorijska gustoća
Namirnice poput krastavca, celera i zelene salate sadrže veoma malo kalorija u odnosu na svoju zapreminu.
To znači da možete pojesti veću količinu hrane bez značajnog povećanja ukupnog kalorijskog unosa.
Duži osjećaj sitosti
Velika količina vode i vlakana doprinosi osjećaju punoće u želucu.
Zbog toga duže ostajete siti, lakše kontrolišete apetit i prirodno unosite manje kalorija tokom dana.
Bogatstvo vitamina i minerala
Ove namirnice obiluju vitaminima, mineralima, antioksidansima i drugim korisnim biljnim spojevima. Zbog toga doprinose općem zdravlju i kvalitetnijoj ishrani.
Veća količina hrane na tanjiru
Dodavanjem voća i povrća možete povećati količinu hrane na tanjiru bez značajnog povećanja broja kalorija.
To je jedan od razloga zbog kojih se ovakve namirnice često preporučuju osobama koje žele smršati ili održavati zdravu tjelesnu težinu.
Hrana s negativnim kalorijama zapravo ne postoji. Nijedna namirnica ne zahtijeva više energije za probavljanje nego što je sama sadrži.
Ipak, celer, krastavac, brokula, zelena salata, grejp i slično voće i povrće i dalje su odličan izbor za zdravu ishranu jer sadrže malo kalorija, bogati su vodom i vlaknima te pomažu u kontroli apetita.
Dakle, iako sami po sebi ne sagorijevaju kalorije, mogu biti dragocjen saveznik u održavanju zdrave tjelesne težine i uravnotežene ishrane.